Категорија:Vijesti

Poljoprivredno-prehrambeni fakultet u Sarajevu, 26. septembra 2018. godine, organizirao je okrugli sto “Zemljišni resursi Federacije Bosne i Hercegovine – stanje, izazovi i perspektive”. Razmatrane su sljedeće teme: usitnjenost posjeda, iskustva i perspektive o komasacijama, stanje i problemi upravljanja državnim i zadružnim zemljištem s primjerima na lokalnom nivou, namjena i zaštita poljoprivrednog zemljišta s primjenom zakona i iskustava u praksi, zemljišne vrijednosti zemljišta i njenog značaja za prostorno planiranje, primjena dobrih praksi na uređenju degradiranih zemljišta – WOCAT-pristup i proces odlučivanja za širenje prakse održivog upravljanja zemljištem (SLM), te postojeće zakonodavstvo za zemljište i probleme u njenoj implementaciji. Uz ostale, na okruglom stolu, govorili su: prof. dr. Hamid Čustović (Poljoprivredno-prehrambeni fakultet Univerziteta u Sarajevu), prof. dr. Milenko Blesić (Poljoprivredno-prehrambeni fakultet Univerziteta u Sarajevu), doc. dr. Melisa Ljuša (Poljoprivredno-prehrambeni fakultet Univerziteta u Sarajevu), Stefan Schlingloff (FAO), doc. dr. Muhamed Bajrić (Šumarski fakultet Univerziteta u Sarajevu), mr. sc. Ejub Trako (Federalni zavod za agropedologiju), mr. sc. Amra Đurđević (Federalni zavod za agropedologiju), Dragica Tešić, dipl. ing. (Zavod za prostorno planiranje i urbanizam Tuzlanskog kantona), gospodin. sc. Marija Proleta (Općina Ravno) i Suada Hećimović, dipl. iur. (Općina Gradačac).

Predsjednik Udruženja za istraživanje zemljišta u BiH prof. dr. Hamid Čustović, redovni univerzitetski profesor, ukazuje na važnost okruglog stola, koji sledi glavne ciljeve FAO-a (Organizacija za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih nacija, sjedište u Rimu) i GEF-a (Globalni fond za okoliš, sa sedištem u Vašingtonu).

“Ovaj okrugli sto je otvorio brojna aktuelna pitanja iz oblasti zaštite i upravljanja zemljištem.

Učesnici su obogatili razmjenom iskustava s terena

Gospodin Sc. Ejub Trako, iz Federalnog zavoda za agropedologiju, smatra okrugli sto vrlo dobro organiziranim, ističući izlagane teme kao vrlo aktualne i dobro pripremljene.

“Pun pogodak. Mi stručnjaci iz oblasti pedologije, pa i poljoprivrede, općenito manje smo imali priliku da učestvujemo i iznesimo svoje impresije o dešavanjima u našoj oblasti. Sublimirajući utiske, mislim da veliki problemi stvaraju zahvaljujući veoma komplikovanom sistem BiH, i naravno FBiH, vrlo komplikovana zakonodavstva, koja, uzgred rečeno, na pojedinačnim dijelovima FBiH ne provodi ili se djelimično provodi. Može se reći da pojedine društvene zajednice tumače zakonsku, i podzakonsku, aktu kako im odgovara. Naravno da je učiniti ljude, ali ja zakonodavstvo svakako. “, smatra mr. sc. Trako.

Gospodin Sc. Marija Prolet, iz Općine Ravno, okrugli sto smatra početnim korakom o jasnom i glasnom iznošenju problema vezanih za upravljanje poljoprivrednim zemljištem, s kojim se susreću sve lokalne zajednice u Bosni i Hercegovini, podržavajući organizaciju sličnih budućih naučnih i ekspertskih diskusija. “Općina Ravno može biti primjer svima, jer smo pokazali da se voljom, trudom i intenzivnim višegodišnjim radom mogu postići vrhunski rezultati, i zadovoljstvo poljoprivrednih proizvođača, koji su adekvatnom komasacijom, i dobivenim okrupnjenim zemljištem, postali konkurentniji na tržištu “, zaključuje mr. sc. Proleta.

Okrugli sto su podržali: FAO, GEF i Udruženje pedologa BiH. Isti je održan u okviru FAO / GEF projekta “Podrška donošenju odluka o uključivanju i širenju prakse održivog upravljanja zemljištem”.

U septembru 2015. godine, Generalna Skupština Ujedinjenih Nacija usvojila je “Agendu za održivi razvoj 2030”, koja obuhvata 17 ciljeva održivog razvoja (Sustainable Development Goals – SDG) i 169 podciljeva. SDG 15 podstiče zemlje da zaštite, obnove i promoviraju održivo korištenje kopnenih ekosistema, da upravljaju šumama na održiv način, da se bore protiv dezertifikacije, kao i da zaustave i obrnu smjer degradacije zemljišta i zaustave gubitak biološke raznolikosti. Cilj 15.3 ima zadatak da se “bori protiv dezertifikacije, radi na obnovi degradiranog zemljišta, uključujući zemljišta pogođena dezertifikacijom, sušom i poplavama, te da teži postizanju neutralnog svijeta u pogledu degradacije zemljišta” do 2030. godine.

Na COP 12 (The Conference of the Parties – COP) Konvencije Ujedinjenih Nacija za borbu protiv dezertifikacije i degradacije zemljišta (The United Nations Convention to Combat Desertification – UNCCD), održanoj u Ankari, Turska, u oktobru 2015. godine sa velikim entuzijazmom prihvaćen je SDG cilj 15.3 i koncept Neutralnosti zemljišne degradacije (Land Degradation Neutrality – LDN) kao snažan mehanizam i  sredstvo za upravljanje i provođenja ciljeva Konvencije.

Konvencija definiše neutralnost degradacije zemljišta kao “stanje u kojem količina i kvaliteta zemljišnih resursa potrebnih za podržavanje funkcija i usluga ekosistema, kao i povećanje sigurnosti hrane ostaje stabilno ili se povećava u okviru određenih vremenskih i prostornih skala i ekosistema”. Za UNCCD, svrha ovakve definicije je da se ona primijeni na ugrožena područja definirana u tekstu Konvencije. Za ove svrhe u procesu je izrada LDN konceptualnog okvira koji bi trebao usmjeravati zemlje u operacionalizaciji ove definicije za šta je zadužen Komitet za nauku i tehnologiju (The Committee on Science and Technology – CST).

Na COP 12  sve zemlje članice ove Konvencije su pozvane da formulišu svoje programe za postizanje LDN ciljeva na dobrovoljnoj osnovi. Od UNCCD-ovih tijela je zatraženo da daju smjernice za formulisanje nacionalnih LDN ciljeva i omoguće korištenje UNCCD-ovog okvira indikatora kao doprinos praćenju, evaluaciji i komunikaciji o napredovanju prema postavljenim  nacionalnim LDN ciljevima.

Kao odgovor na odluke koje je donio COP 12, Globalni mehanizam (Global Mechanism – GM) UNCCD-a uspostavio je Program za postavljanje LDN ciljeva (LDN Target Setting Programme – TSP), koji za zadatak ima pružanje podrške zemljama u definiranju njihovih nacionalnih LDN ciljeva i pripadajućih mjera. Postojeći dokument “Postavljanje ciljeva za neutralnost zemljišne degradacije – stručni vodič” izradili su GM i Sekretarijat UNCCD-a kako bi osigurali operativne smjernice o tome kako definirati nacionalne polazne osnove, identificirati dobrovoljne ciljeve i pripadajuće mjere za postizanje LDN-a do 2030. godine, ali i pratiti napredovanje ka LDN ciljevima.

Neutralnost degradacije zemljišta (LDN) je nova inicijativa koja za cilj ima zaustavljanje aktivnog gubitka zdravog zemljišta usljed njegove degradacije. Za razliku od ranijih pristupa, LDN postavlja za cilj upravljanje degradacijom zemljišta promovirajući dvosmjerni pristup mjera za izbjegavanje ili smanjivanje degradacije zemljišta, zajedno sa mjerama za okretanje toka (poništavanje efekata) ranije degradacije. Cilj je da se gubici uravnoteže vremenom, kako bi se postiglo stanje u kojem nema neto gubitka zdravog zemljišta.

Ciljevi LDN su:

– održati, tj. poboljšati usluge ekosistema;
– održati ili poboljšati produktivnost kako bi se poboljšala sigurnost hrane;
– povećati otpornost zemljišta i stanovništva koje ovisi o zemljištu;
– tražiti sinergiju sa drugim ciljevima zaštite okoliša;
– ojačati odgovorno upravljanje korištenjem zemljišta.

LDN nije samostalan proces, nego treba biti ugrađen u glavni nacionalni politički razvojni proces svake zemlje. Za postizanje LDN ciljeva, kao doprinosa neutralnoj degradaciji zemljišta do 2030. godine, kao i dostizanja održivih razvojnih ciljeva SDG, potrebno je  aktivno uključivanje i snažna podrška države, te svih aktera, grupa i sektora koji utiču na zemljišne resurse.

Bosna i Hercegovina je jedna od 102 zemlje koja je uzela učešće u LDN procesu.

Više o LDN konceptu možete pronaći na sljedećoj web stranici: http://www.unccd.int/en/programmes/RioConventions/RioPlus20/Pages/Land-DegradationNeutralWorld.aspx