Contact to us
blog-image

Natura magazin, 30.11.2018.

Na konferenciji u Rimu 2013. godine jednoglasnom odlukom Organizacije za hranu i poljoprivredu, 5. decembar je proglašen Svjetskim danom tla. Nezamjenjivi su doprinosi zemljišta u proizvodnji hrane, održavanju kvalitete voda, energetskoj sigurnosti, ublažavanju procesa smanjenja biološke raznolikosti, te ublažavanju uticaja klimatskih promjena.

http://www.federalna.ba/bhs/vijest/257914/natura-magazin-30112018

Površine plodnog zemljišta na Zemlji su ograničene i ugrožene degradacijskim procesima i lošim upravljanjem te se kontinuirano smanjuju uslijed širenja urbaniziranih područja. Jačanjem svijesti o životno važnim ulogama tla potrebno je zaustaviti negativni trend kako bi se osigurala produktivnost tla u skladu s rastućim potrebama stanovništva. Potrebno je da prođe i do 1.000 godina da se formira jedan centimetar površinskog sloja zemljišta. Iako to znamo činimo malo ili nedovoljno da sprečimo njegovu degradaciju.

Naš pritisak na zemljište i neodrživa eksploatacija, kao i neadekvatno upravljanje ovim resursom doveli su do toga da smo ugrozili ovaj prirodni sistem.?

Gost magazina Natura RFBiH bio je pedolog, prof. dr. Hamid Čustović

Urednica i voditeljica Alma Helać.

Tekst je prenesen sa federalna.ba

Natura magazin, 30.11.2018. Objavljeno: 30.11.2018 12:32

 

blog-image

Organizacija okruglog stola o stanju zemljišta u BiH

Poljoprivredno-prehrambeni fakultet u Sarajevu, 26. septembra 2018. godine, organizirao je okrugli sto “Zemljišni resursi Federacije Bosne i Hercegovine – stanje, izazovi i perspektive”. Razmatrane su sljedeće teme: usitnjenost posjeda, iskustva i perspektive o komasacijama, stanje i problemi upravljanja državnim i zadružnim zemljištem s primjerima na lokalnom nivou, namjena i zaštita poljoprivrednog zemljišta s primjenom zakona i iskustava u praksi, zemljišne vrijednosti zemljišta i njenog značaja za prostorno planiranje, primjena dobrih praksi na uređenju degradiranih zemljišta – WOCAT-pristup i proces odlučivanja za širenje prakse održivog upravljanja zemljištem (SLM), te postojeće zakonodavstvo za zemljište i probleme u njenoj implementaciji. Uz ostale, na okruglom stolu, govorili su: prof. dr. Hamid Čustović (Poljoprivredno-prehrambeni fakultet Univerziteta u Sarajevu), prof. dr. Milenko Blesić (Poljoprivredno-prehrambeni fakultet Univerziteta u Sarajevu), doc. dr. Melisa Ljuša (Poljoprivredno-prehrambeni fakultet Univerziteta u Sarajevu), Stefan Schlingloff (FAO), doc. dr. Muhamed Bajrić (Šumarski fakultet Univerziteta u Sarajevu), mr. sc. Ejub Trako (Federalni zavod za agropedologiju), mr. sc. Amra Đurđević (Federalni zavod za agropedologiju), Dragica Tešić, dipl. ing. (Zavod za prostorno planiranje i urbanizam Tuzlanskog kantona), gospodin. sc. Marija Proleta (Općina Ravno) i Suada Hećimović, dipl. iur. (Općina Gradačac).

Predsjednik Udruženja za istraživanje zemljišta u BiH prof. dr. Hamid Čustović, redovni univerzitetski profesor, ukazuje na važnost okruglog stola, koji sledi glavne ciljeve FAO-a (Organizacija za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih nacija, sjedište u Rimu) i GEF-a (Globalni fond za okoliš, sa sedištem u Vašingtonu).

“Ovaj okrugli sto je otvorio brojna aktuelna pitanja iz oblasti zaštite i upravljanja zemljištem.

Učesnici su obogatili razmjenom iskustava s terena

Gospodin Sc. Ejub Trako, iz Federalnog zavoda za agropedologiju, smatra okrugli sto vrlo dobro organiziranim, ističući izlagane teme kao vrlo aktualne i dobro pripremljene.

“Pun pogodak. Mi stručnjaci iz oblasti pedologije, pa i poljoprivrede, općenito manje smo imali priliku da učestvujemo i iznesimo svoje impresije o dešavanjima u našoj oblasti. Sublimirajući utiske, mislim da veliki problemi stvaraju zahvaljujući veoma komplikovanom sistem BiH, i naravno FBiH, vrlo komplikovana zakonodavstva, koja, uzgred rečeno, na pojedinačnim dijelovima FBiH ne provodi ili se djelimično provodi. Može se reći da pojedine društvene zajednice tumače zakonsku, i podzakonsku, aktu kako im odgovara. Naravno da je učiniti ljude, ali ja zakonodavstvo svakako. “, smatra mr. sc. Trako.

Gospodin Sc. Marija Prolet, iz Općine Ravno, okrugli sto smatra početnim korakom o jasnom i glasnom iznošenju problema vezanih za upravljanje poljoprivrednim zemljištem, s kojim se susreću sve lokalne zajednice u Bosni i Hercegovini, podržavajući organizaciju sličnih budućih naučnih i ekspertskih diskusija. “Općina Ravno može biti primjer svima, jer smo pokazali da se voljom, trudom i intenzivnim višegodišnjim radom mogu postići vrhunski rezultati, i zadovoljstvo poljoprivrednih proizvođača, koji su adekvatnom komasacijom, i dobivenim okrupnjenim zemljištem, postali konkurentniji na tržištu “, zaključuje mr. sc. Proleta.

Okrugli sto su podržali: FAO, GEF i Udruženje pedologa BiH. Isti je održan u okviru FAO / GEF projekta “Podrška donošenju odluka o uključivanju i širenju prakse održivog upravljanja zemljištem”.

blog-image

Gubi li Bosna i Hercegovina tlo pod nogama?

Posmatrano s globalnog UN-ovog nivoa, zadatak svake zemlje je da zaustavi procese degradacije i gubitaka zemljišta i da ih do 2030. svede na nulu.

Naučna istraživanja Poljoprivredno-prehrambenog fakulteta (PPF) Univerziteta u Sarajevu pokazuju da su u FBiH trajno izgubljena najkvalitetnija poljoprivredna zemljišta, te da direktni gubici, samo za izgradnju naselja i infrastrukture od 2000. do 2012, iznose gotovo 65 kvadratnih kilometara. Samo na području Tuzlanskog kantona ima više od 55 kvadratnih kilometara tehnogenih pustinja, a identificirano je više od 650 divljih deponija, koje zauzimaju površinu od čak 80 kvadratnih kilometara, što je, primjerice, više od pola površine ukupne teritorije Sarajeva. Zajednički problem cijele FBiH je i erozija, odnosno hiljade registriranih klizišta, te nereguliran vodni režim u poplavnim područjima. Da je BiH dio globalnih trendova u brizi za tlom, pokazuje i projekt Podrška u donošenju odluka za uključivanje i širenje praksi održivog upravljanja zemljištem, kojeg u FBiH provodi Poljoprivredno-prehrambeni fakultet Univerziteta u Sarajevu. Cilj projekta je da pomogne određenim općinama u definiranju i selekciji prioritetnih mjera zaštite i unapređenju zemljišta, što će doprinijeti ne samo sprečavanju degradacije već i revitalizaciji degradiranih površina, koje su brojne.

Daleko od birokratije

Pedolog prof. dr. Hamid Čustović, rukovodilac projekta, ukazuje na važnost ovog poduhvata, koji slijedi glavne ciljeve FAO-a (Organizacija za prehranu i poljoprivredu UN-a) i GEF-a (Globalni fond za okoliš), insistirajući na adekvatnom obrazovanju. “Edukacija, u prvom redu, općinskih službenika, zaduženih za zemljište i prostorno planiranje, jedan je od prioriteta projekta. Općine su prepoznale potrebu za ovakvim projektom i edukacijom u oblasti zaštite i upravljanja zemljištem, kojeg provodi Poljoprivredno-prehrambeni fakultet već dugi niz godina, kao i resorna ministarstva, od kojih se očekuje podrška u rješavanju brojnih problema u oblasti zemljišta, o kojima se rijetko i govori. Širenje dobrih praksi i mjera, u drugim lokalnim zajednicama, s istim ili sličnim problemima, jedna je od glavnih ideja projekta. U ovom projektu je, također, obuhvaćeno pitanje komasacije zemljišta, čija se provedba odvija na području općine Ravno”, kaže profesor Čustović. Na radionici održanoj 15. februara u Sarajevu na PPF-u, podršku projektu dao je i UNEP (Program za okoliš UN-a), čija predstavnica Amina Omićević vjeruje u budućnost projekta, jer se kroz njega traga za rješenjima problema direktno na terenu i kroz edukaciju lokalnog nivoa. “Očuvanje bh. prirodnih resursa, uključujući i zemljište, trajnija je i kvalitetnija razvojna šansa, nego njihovo neodrživo iskorištavanje ili zanemarivanje. U tom smislu, i proces dostizanja neutralnosti degradacije zemljišta, u našoj zemlji, kroz rad s lokalnim zajednicama, daje nadu da će se upravljanje zemljištem shvatiti ozbiljno i da će se zaštiti zemljišta, kao ključnog resursa, posvećivati značajnija pažnja”, kaže Omićević. Uključivanje BiH u regionalne programe i projekte GEF-a donosi višestruku korist, kako jačanju međunarodne saradnje tako i u razmjeni iskustava, znanja, ali i tehnika i tehnologija, u procesima koji su vezani za održivo upravljanje zemljištem. Doc. dr. Senad Oprašić, koji je u ime Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH bio učesnik ovog sastanka, smatra da se kroz ovaj projekt pokazuje zrelost u ispunjavanju međunarodnih obaveza, te direktno jačaju ekspertska znanja u BiH i uključuje u provedbu GEF-ove strategije zaštite životne sredine i održivih razvojnih ciljeva.

Lokalni na putu ka EU

“Činjenica da su najbolji stručnjaci spremni da daju doprinos projektu predstavlja izvrsnu podlogu za jasno definiranje daljih kretanja u procesu održivog razvoja. Primjenom koncepta neutralne degradacije zemljišta, ovakve promjene i štete u budućnosti će se morati neutralisati i stvoriti uslovi da se degradirane površine rekultivišu, a trajno izgubljene površine nadoknade rekultivacijom. Posmatrano s globalnog UN-ovog nivoa, zadatak svake zemlje je da zaustavi procese degradacije i gubitaka zemljišta i da ih do 2030. svede na nulu”, kaže Oprašić. Općine na koje je projektom stavljen akcent suočene su s najvećim problemima degradacije zemljišta. Na području TK-a to su Gradačac, Gračanica, Sapna, Živinice, Kalesija, Srebrenik, Banovići, Kladanj i Grad Tuzla. Dragica Tešić, direktorica Zavoda za prostorno planiranje i urbanizam, koji djeluje u okviru Ministarstva prostornog uređenja i zaštite okolice TK-a, ističe da je učešće Zavoda u projektu važno. “S obzirom na to da se radi uglavnom o zahvatima u prostoru, odnosno projektima za čije rješavanje su potrebna značajna sredstva, neophodno je zajedničko angažovanje svih aktera u procesu, od lokalne zajednice do državnog nivoa. U konačnici, svi će imati koristi”, kaže Tešić. U narednoj fazi projekta u općinama TK-a, koje su izradile Kartu upotrebne vrijednosti zemljišta, kao osnovnu podlogu za prostorno planiranje i usmjeravanje održivog načina korištenja zemljišta, provest će se analiza problema i selekcija prioriteta za rješavanja odgovarajućih mjera. “Rezultat cijelog procesa treba biti odabir prioritetnih projekata i idejnih rješenja na općinskom, međuopćinskom, kao i regionalnom nivou, za potencijalnu aplikaciju i finansiranje, od domaćih i međunarodnih finansijskih institucija”, zaključuje Čustović. Ministarstvo okoliša i turizma FBiH priprema izradu Federalne strategije zaštite okoliša za desetogodišnji period (od 2019. do 2029), najavljuje doc. dr. Mehmed Cero, pomoćnik ministra za okoliš u ovom ministarstvu. “Zemljište kao komponenta okoliša, a istovremeno strateški najvažniji prirodni resurs, ima baznu ulogu u tom strateškom dokumentu. Ovaj projekt će nam pomoći da to uradimo na najbolji način”, kaže Cero. Izvor: Oslobodjenje.ba
blog-image

UNCCD / COP13 / ORDOS – KINA

Prof. Dr. Hamid Čustović predsjedava Komitetom za nauku i tehnologiju (The Committee on Science and Technology-CST13) Konvencije Ujedinjenih nacija za dezertifikaciju i degradaciju zemljiša (UNCCD) na COP13, koji se održava u Ordosu, Unutrašnja Mongolija, NR Kina od 06. do 16. septembra 2017. godine.

Prof. Čustović je izabran u Biro komiteta za nauku i tehnologiju (ukupno 5 članova predstavnika 5 regija cijelog svijeta) ispred zemalja Srednje i Jugoistočne Evrope na COP11 u Windhoek-u (Namibija) 2013. godine, a u Ankari 2015. godine za predsjednika Komiteta kojim predsjedava u posljednje dvije godine.

Komitet za nauku i tehnologiju je uspostavljen u cilju pružanja informacija i savjeta o naučnim i tehnološkim pitanjima koja se odnose na borbu protiv dezertifikacije i degradacije zemljišta, te ublažavanja posljedica suše. Više informacija o aktivnostima Komiteta na navedenom zasijedanju možete pronaći na sljedećem linku:

http://www2.unccd.int/official-documents/cst-13-ordos-china-2017

UNCCD Konvencija (The United Nations Convention to Combat Desertification-UNCCD) je treća u nizu Rio konvencija i trenutno je jedini multilateralni okolišni sporazum koji ima za cilj riješiti probleme zemljišta na globalnom nivou.

UNCCD je do sada ratifikovalo 186 zemalja, od čega se preko 140 zemalja izjasnilo pogođenim procesom dezertifikacije/degradacije zemljišta. Zemlje članice se ratifikovanjem obavezuju na dvije važne aktivnosti, izradu akcionih programa  i da rade na njihovoj implementaciji, te da o tome redovno izvještavaju Sekretarijat Konvencije.

Cilj Konvencije je da, kroz zakonski obavezujuće dokumente, osigura dugoročnu posvećenost zemalja članica zahtjevima Konvencije. Zemljama koje su pogođene dezertifikacijom/degradacijom zemljišta osigurava međunarodni okvir za rad u partnerstvu sa industrijalizovanim zemljama na implementaciji njihovih nacionalnih programa i mjera.

Zemlje članice UNCCD-a su, 2007. godine, usvojile 10-godišnju strategiju za poboljšanje provedbe Konvencije (2008-2018.). Ovom Odlukom se zemlje pozivaju da implementiraju Strategiju u skladu sa vlastitim prioritetima, uključujući i usklađivanje Akcionih planova i drugih relevantnih aktivnosti koje se odnose na provedbu Konvencije.

10-godišnja strategija ima dvije vrste ciljeva: strateške i operativne. Strateški ciljevi se bave pitanjima kao što su populacijski rast, stanje ekosistema, globalne koristi i dobrobiti od ekosistema, te mobilizacija resursa kroz partnersko povezivanje. Operativni ciljevi se uglavnom bave stanjem svijesti o degradaciji i dezertifikaciji zemljišta, zemljišnoj politici na globalnom i nacionalnom nivou, primjeni nauke, ljudskim i finansijskim resursima za implementaciju održivog upravljanja zemljištem (Sustainable Land Management-SLM).

Jedna od najvažnijih tema o kojoj se trenutno raspravlja jeste uspostavljanje Konceptualnog okvira za uspostavu Neutralne degradacije zemljišta do 2030. godine (Land Degradation Neutrality (LDN) Conceptual Framework), a što je postavljeno kao cilj u okviru Pariškog protokola SDG cilj 15.3.1.

Uz međunarodnu podršku, u BiH se sprovode aktivnosti na izradi LDN okvira i uspostavi ciljeva, analizi najvažnijih indikatora i izdvajanju najkritičnijih područja sa stanovišta daljnje degradacije zemljišta.

BiH je pripremila „Akcioni program za borbu protiv degradacije zemljišta i ublažavanje posljedica suše u Bosni i Hercegovini“-(NAP) koji je u maju ove godine usvojen od strane Vijeća ministara BiH.

Vijest je objavljena u dnevnim novinama „Oslobođenje“
https://www.oslobodjenje.ba/dosjei/teme/gubi-li-bosna-i-hercegovina-tlo-pod-nogama

blog-image

LAND DEGRADATION NEUTRALITY – LDN

U septembru 2015. godine, Generalna Skupština Ujedinjenih Nacija usvojila je “Agendu za održivi razvoj 2030”, koja obuhvata 17 ciljeva održivog razvoja (Sustainable Development Goals – SDG) i 169 podciljeva. SDG 15 podstiče zemlje da zaštite, obnove i promoviraju održivo korištenje kopnenih ekosistema, da upravljaju šumama na održiv način, da se bore protiv dezertifikacije, kao i da zaustave i obrnu smjer degradacije zemljišta i zaustave gubitak biološke raznolikosti. Cilj 15.3 ima zadatak da se “bori protiv dezertifikacije, radi na obnovi degradiranog zemljišta, uključujući zemljišta pogođena dezertifikacijom, sušom i poplavama, te da teži postizanju neutralnog svijeta u pogledu degradacije zemljišta” do 2030. godine.

Na COP 12 (The Conference of the Parties – COP) Konvencije Ujedinjenih Nacija za borbu protiv dezertifikacije i degradacije zemljišta (The United Nations Convention to Combat Desertification – UNCCD), održanoj u Ankari, Turska, u oktobru 2015. godine sa velikim entuzijazmom prihvaćen je SDG cilj 15.3 i koncept Neutralnosti zemljišne degradacije (Land Degradation Neutrality – LDN) kao snažan mehanizam i  sredstvo za upravljanje i provođenja ciljeva Konvencije.

Konvencija definiše neutralnost degradacije zemljišta kao “stanje u kojem količina i kvaliteta zemljišnih resursa potrebnih za podržavanje funkcija i usluga ekosistema, kao i povećanje sigurnosti hrane ostaje stabilno ili se povećava u okviru određenih vremenskih i prostornih skala i ekosistema”. Za UNCCD, svrha ovakve definicije je da se ona primijeni na ugrožena područja definirana u tekstu Konvencije. Za ove svrhe u procesu je izrada LDN konceptualnog okvira koji bi trebao usmjeravati zemlje u operacionalizaciji ove definicije za šta je zadužen Komitet za nauku i tehnologiju (The Committee on Science and Technology – CST).

Na COP 12  sve zemlje članice ove Konvencije su pozvane da formulišu svoje programe za postizanje LDN ciljeva na dobrovoljnoj osnovi. Od UNCCD-ovih tijela je zatraženo da daju smjernice za formulisanje nacionalnih LDN ciljeva i omoguće korištenje UNCCD-ovog okvira indikatora kao doprinos praćenju, evaluaciji i komunikaciji o napredovanju prema postavljenim  nacionalnim LDN ciljevima.

Kao odgovor na odluke koje je donio COP 12, Globalni mehanizam (Global Mechanism – GM) UNCCD-a uspostavio je Program za postavljanje LDN ciljeva (LDN Target Setting Programme – TSP), koji za zadatak ima pružanje podrške zemljama u definiranju njihovih nacionalnih LDN ciljeva i pripadajućih mjera. Postojeći dokument “Postavljanje ciljeva za neutralnost zemljišne degradacije – stručni vodič” izradili su GM i Sekretarijat UNCCD-a kako bi osigurali operativne smjernice o tome kako definirati nacionalne polazne osnove, identificirati dobrovoljne ciljeve i pripadajuće mjere za postizanje LDN-a do 2030. godine, ali i pratiti napredovanje ka LDN ciljevima.

Neutralnost degradacije zemljišta (LDN) je nova inicijativa koja za cilj ima zaustavljanje aktivnog gubitka zdravog zemljišta usljed njegove degradacije. Za razliku od ranijih pristupa, LDN postavlja za cilj upravljanje degradacijom zemljišta promovirajući dvosmjerni pristup mjera za izbjegavanje ili smanjivanje degradacije zemljišta, zajedno sa mjerama za okretanje toka (poništavanje efekata) ranije degradacije. Cilj je da se gubici uravnoteže vremenom, kako bi se postiglo stanje u kojem nema neto gubitka zdravog zemljišta.

Ciljevi LDN su:

– održati, tj. poboljšati usluge ekosistema;
– održati ili poboljšati produktivnost kako bi se poboljšala sigurnost hrane;
– povećati otpornost zemljišta i stanovništva koje ovisi o zemljištu;
– tražiti sinergiju sa drugim ciljevima zaštite okoliša;
– ojačati odgovorno upravljanje korištenjem zemljišta.

LDN nije samostalan proces, nego treba biti ugrađen u glavni nacionalni politički razvojni proces svake zemlje. Za postizanje LDN ciljeva, kao doprinosa neutralnoj degradaciji zemljišta do 2030. godine, kao i dostizanja održivih razvojnih ciljeva SDG, potrebno je  aktivno uključivanje i snažna podrška države, te svih aktera, grupa i sektora koji utiču na zemljišne resurse.

Bosna i Hercegovina je jedna od 102 zemlje koja je uzela učešće u LDN procesu.

Više o LDN konceptu možete pronaći na sljedećoj web stranici: http://www.unccd.int/en/programmes/RioConventions/RioPlus20/Pages/Land-DegradationNeutralWorld.aspx