Категорија:Vijesti

Knjigu apstrakata preuzmite na slijedećem linku: Book_of_abstracts_9Congress_2015

“Zaštita zemljišta kao faktora održivog razvoja ruralnih područja i unaprjeđivanja životne sredine” od 23. do 25. novembra/studenog 2015. godine u Mostaru.

Međunarodna organizacija Ujedinjeni narodi je proglasila 2015. godinu Svjetskom godinom zemljišta/tla. Tim povodom Udruženje za proučavanje zemljišta/tla u BiH nastoji ukazati na nedovoljan nivo zaštite tla, podići svijest o ovom važnom prirodnom resursu, te doprinijeti unaprjeđenju životne sredine, organizacijom jednog ovakvog međunarodnog događaja po prvi puta nakon sticanja nezavisnosti Bosne i Hercegovine.

Tim povodom je održan IX Kongres na temu: „Zaštita zemljišta kao faktora održivog razvoja ruralnih područja i unaprjeđivanja životne sredine“.

Udruženje za proučavanje zemljišta/tla u Bosni i Hercegovini je objavilo radove IX Kongresa u časopisu “Works of the Faculty of Forestry” (Broj 21, sveska 1 2016, Posebno izdanje). Časopis preuzmite na slijedećem linku: http://udruzenje-pedologa.ba/wp-content/uploads/2018/06/Special_edition_Works_of_Faculty_Forestry_Sarajevo.pdf

Udruženje za proučavanje zemljišta/tla u Bosni i Hercegovini od 23. do 25. novembra 2015. godine u Mostaru organizovalo IX Kongres na temu: „Zaštita zemljišta kao faktora održivog razvoja ruralnih područja i unaprjeđivanja životne sredine“ povodom “Međunarodne godine tla” i to po prvi puta nakon sticanja nezavisnosti Bosne i Hercegovine. Na Kongresu je prisustvovalo oko 100 učesnika, prezentovano je 20 usmenih i 26 poster izlaganja autora porijeklom iz Hrvatske, Srbije, Slovenije, Crne Gore, Kosova, Austrije, Italije, Rusije, Alžira, te Bosne i Hercegovine.
Uvodničari Kongresa su bili cijenjeni naučnici prof. Winfried E.H. Blum (BOKU, Beč), Dr. Luca Montanarella (European Commission-Joint Research Centre, Ispra) i prof. German Kust (Moscow Lomonosov State University, Moskva).

Cilj Kongresa je bio da se skrene pažnja na zemljište, koje je globalno prepoznato kao važan prirodni resurs i ključni faktor zaštite životne sredine. Zaštita tla obuhvata očuvanje zdravlja i funkcija tla (sprječavanje njegovog oštećenja, praćenje stanja i promjena kvaliteta tla). Onečišćenje i oštećenje tla ima direktan uticaj na okoliš, a utvrđivanje prihvatljivih graničnih vrijednosti kvaliteta tla se provodi na osnovu posebnih propisa. S obzirom da je tlo neobnovljivo dobro mora se održivo koristiti.

U Bosni i Hercegovini, ali i na području šireg regiona, značaj zemljišta kao prirodnog i privrednog resursa nije prepoznat na pravilan način. Oštećenja i gubici plodnog (poljoprivrednog) zemljišta tokom tranzicijskog period u posljednjih dvadeset godina poprimaju sve veće razmjere. Politika zaštite i korištenja zemljišta koja se vodi na nacionalnom nivou nije u skladu ni sa evropskim, ali ni sa globalnim nivoom zabrinutosti za ovaj, jedan od najvažnijih prirodnih resursa.

Očigledno je da je na našim prostorima zlatno doba poljoprivrede prošlo. S tim u vezi, sve je veća bojazan da će se zajedno s poljoprivrednom naukom zapustiti i nauka o zemljištu/tlu. Pedolozi se moraju baviti svim tim problemima i pokušati da ih riješe uz pomoć drugih naučnih područja na koja se inače oslanjaju.

Istraživanja i naučno-istraživački rad u našim uslovima je vezan uglavnom za visokoobrazovanje koje se u BiH, ali i u regionu nalazi u dubokoj krizi. Sve je veći broj novootvorenih javnih i privatnih univerziteta, i na njima poljoprivrednih i šumarskih fakulteta, odnosno studija ekologije, na kojima su istraživanja na vrlo niskom nivou, posebno iz oblasti zemljišta. Stanje poljoprivrede, šumarstva kao sektora je, također, veoma složeno, a funkcije tla u ekosistemu se još uvijek nedovoljno prepoznaju. Ulaganja u poljoprivredu i naučno-istraživački rad su neadekvatna i u vezi stim istraživanja u ovoj oblasti.

Aktuelna pitanja i problemi fundamentalnih i primijenjenih istraživanja zemljišta su veoma brojna i teško bi bilo izdvojiti jedan prioritet.
[:en]Udruženje za proučavanje zemljišta/tla u Bosni i Hercegovini je objavilo radove IX Kongresa u časopisu “Works of the Faculty of Forestry” (Broj 21, sveska 1 2016, Posebno izdanje). Časopis preuzmite na slijedećem linku: http://sfsa.unsa.ba/v2/stranica/arhiva-radova-45

Udruženje za proučavanje zemljišta/tla u Bosni i Hercegovini od 23. do 25. novembra 2015. godine u Mostaru organizovalo IX Kongres na temu: „Zaštita zemljišta kao faktora održivog razvoja ruralnih područja i unaprjeđivanja životne sredine“ povodom “Međunarodne godine tla” i to po prvi puta nakon sticanja nezavisnosti Bosne i Hercegovine. Na Kongresu je prisustvovalo oko 100 učesnika, prezentovano je 20 usmenih i 26 poster izlaganja autora porijeklom iz Hrvatske, Srbije, Slovenije, Crne Gore, Kosova, Austrije, Italije, Rusije, Alžira, te Bosne i Hercegovine.
Uvodničari Kongresa su bili cijenjeni naučnici prof. Winfried E.H. Blum (BOKU, Beč), Dr. Luca Montanarella (European Commission-Joint Research Centre, Ispra) i prof. German Kust (Moscow Lomonosov State University, Moskva).

Cilj Kongresa je bio da se skrene pažnja na zemljište, koje je globalno prepoznato kao važan prirodni resurs i ključni faktor zaštite životne sredine. Zaštita tla obuhvata očuvanje zdravlja i funkcija tla (sprječavanje njegovog oštećenja, praćenje stanja i promjena kvaliteta tla). Onečišćenje i oštećenje tla ima direktan uticaj na okoliš, a utvrđivanje prihvatljivih graničnih vrijednosti kvaliteta tla se provodi na osnovu posebnih propisa. S obzirom da je tlo neobnovljivo dobro mora se održivo koristiti.

U Bosni i Hercegovini, ali i na području šireg regiona, značaj zemljišta kao prirodnog i privrednog resursa nije prepoznat na pravilan način. Oštećenja i gubici plodnog (poljoprivrednog) zemljišta tokom tranzicijskog period u posljednjih dvadeset godina poprimaju sve veće razmjere. Politika zaštite i korištenja zemljišta koja se vodi na nacionalnom nivou nije u skladu ni sa evropskim, ali ni sa globalnim nivoom zabrinutosti za ovaj, jedan od najvažnijih prirodnih resursa.

Očigledno je da je na našim prostorima zlatno doba poljoprivrede prošlo. S tim u vezi, sve je veća bojazan da će se zajedno s poljoprivrednom naukom zapustiti i nauka o zemljištu/tlu. Pedolozi se moraju baviti svim tim problemima i pokušati da ih riješe uz pomoć drugih naučnih područja na koja se inače oslanjaju.

Istraživanja i naučno-istraživački rad u našim uslovima je vezan uglavnom za visokoobrazovanje koje se u BiH, ali i u regionu nalazi u dubokoj krizi. Sve je veći broj novootvorenih javnih i privatnih univerziteta, i na njima poljoprivrednih i šumarskih fakulteta, odnosno studija ekologije, na kojima su istraživanja na vrlo niskom nivou, posebno iz oblasti zemljišta. Stanje poljoprivrede, šumarstva kao sektora je, također, veoma složeno, a funkcije tla u ekosistemu se još uvijek nedovoljno prepoznaju. Ulaganja u poljoprivredu i naučno-istraživački rad su neadekvatna i u vezi stim istraživanja u ovoj oblasti.

Aktuelna pitanja i problemi fundamentalnih i primijenjenih istraživanja zemljišta su veoma brojna i teško bi bilo izdvojiti jedan prioritet.

Šest desetljeća djelovanja profesora Resulovića u službi poznavanja i zaštite tla

U povodu 85. godišnjice života prof. dr. Husnije Resulovića, redovnog profesora, profesor emeritusa

Prof. Dr Hamid ČUSTOVIĆ, Dr Borut VRŠČAJ

U posljednjoj dekadi skupovi o zaštiti zemljišta počinju se prepoznavati kao važne teme zaštite čovjekove okoline. Broj nedavno održanih tematskih konferencija o tlu odraz je zabrinutosti naučne zajednice kojima se želi naglasiti opasnost i nametnuti odgovarajuće mjere za zaštitu i očuvanje zemljišta. Među naučnim radnicima postoji zajedničko mišljenje da je tlo istinsko vitalno prirodno bogatstvo. Povezujući zrak i vodu, tlo obezbjeđuje esencijalna dobra i usluge i, kao takvo, predstavlja osnovni dio kopnenih ekosistema.

Tlo predstavlja jezgro i izvor života svakog kopnenog ekosistema. Iz tog razloga su zaštita tla i njegovo održivo iskorištavanje od vitalnog značaja za očuvanje njegovih inicijalnih funkcija ekosistema. Ovaj skup u Sarajevu je bio šansa da se prezentira stanje kvaliteta tla, procijeni ozbiljnost prijetnji kojima su tla izložena, te da se razmijene informacije o aktivnostima na zaštiti tla u zemljama Zapadnog Balkana i nekim susjednim zemljama.

Konferencija je održana u cilju proslavljanja šezdesete godišnjice aktivnog rada uvaženog prof. Emeritus Husnija Resulovića. Obilježavanjem ovog velikog jubileja, podsjetićemo se i drugih naših eminentnih kolega: akademika prof. M. Ćirića iz Sarajeva, prof. M. Gračanina i prof. A. Škorića iz Hrvatske, profesora Volka i Al. Stritara iz Slovenije, kao i mnogih drugih.

Naučna zajednica u regionu treba imati koristi od saradnje. Stoga je veoma važno imati na umu da konferencije poput ove treba da predstavljaju budućnost mladih istraživača i šansu da se okupe, inspirišu i međusobno djeluju sa drugim institucijama, uz mogućnost prekograničnih istraživanja i zajedničkih, ako ne i holističkih, aktivnosti na zaštiti tala u regiji. Rad naučnika u oblasti tla postaje sve značajniji. Ovaj skup je također organizovan kako bi se podigla svijest javnosti, a tlo predstavilo kao važno i temeljno, kao nešto što ne zaslužuje pažnju samo stručnjaka, već prije svega svih političara i onih koji donose odluke. S obzirom na ovakav previd ili neprepoznavanje u široj javnosti, naša je obaveza da djelujemo u pravcu postizanja zajedničkog cilja: zaštite i očuvanja kvaliteta tla u cilju prosperiteta ove i budućih generacija.

Knjigu apstrakata preuzmite na slijedećem linku: SoilSocietyBH_konferencija u cast prof. Resulovica

Link za preuzimanje publikacije (doi:10.2788/36675 (pdf)): http://udruzenje-pedologa.ba/wp-content/uploads/2018/05/JRS_Resulovic_radovi-1.pdf

U proteklom desetljeću zaštita tla postaje prepoznata kao važna ekološka tema. Broj skorijih tematskih konferencija o tlu odražava zabrinutost naučne zajednice da naglasi prijetnje i nametne adekvatne mjere zaštite i očuvanja tla. Postoji zajednički konsenzus među naučnicima, da je tlo doista vitalni prirodni resurs. Održiva upotreba tla i zaštita tla su od vitalnog značaja za čovječanstvo. Nažalost, tu činjenicu još uvijek u potpunosti ne prepoznaju javnost, političari i donositelji odluka.

Zapadni Balkan i cijela jugoistočna Europa se karakteriziraju diverzitetom geomorfoloških uslova. Matični supstrat i reljef u kombinaciji s alpskim, kontinentalnim i mediteranskim klimatskim područjima u najvećoj mjeri određuju procese pedogeneze i degradacije tla. Postoji široka raznolikost tipova tla prisutnih u ovom području. Popis tipova tla mogao bi započeti od dubokih i plodnih vojvođanskih černozema do plitkih rendzina i rankera u planinskoj Bosni, preko glejnih tla Hrvatske i saliniziranih tla Makedonije. Tla ovih područja se suočavaju s brojnim mogućim prijetnjama koje su prekogranične i tako moraju biti i aktivnosti zaštite tla.

Nauka o tlu i razmijena znanja imaju bogatu prošlost u ovom području. Mnogi naučnici i profesori, koji su proučavali i istraživali tlo, svoje su znanje prenijeli na mlađe generacije. Regionalne konferencije predstavljaju priliku da se mlađi naučnici okupljaju, potiču na rad i interakciju s izgledima prekograničnog znanstvenog rada.

Konferencije o Nauci o tlu trebale bi biti samo prekretnice, prilike za predstavljanje istraživačkih aktivnosti, upoznavanje i potvrdu rezultata istraživanja. One nude mogućnost za raspravu o problemima i planiranju zajedničkih istraživačkih aktivnosti. Osim toga, konferencije imaju važan javni utjecaj. One podižu svijest javnosti i privlače pažnju političara i donositelja odluka.

Konferencija “Soil Protection Activities and Soil Quality Monitoring in South Eastern Europe” održana u Sarajevu kao zajednička akcija „Udruženje za proučavanje tla/zemljišta u Bosni i Hercegovini“ i „Pedološkog društva Slovenije (PDS)“. Glavni ciljevi konferencije su bili preispitivanje aktivnosti zaštite tla i praćenja kvaliteta tla u jugoistočnoj Europi, uključujući istraživačke aktivnosti, izvješća o projektu, vodiče dobre prakse i različite metodologije i strategije praćenja. Poseban naglasak stavljen je na ekološke i tehničke funkcije tla, mjere sanacije i rekultivacije, prikupljanja i obrade podataka, politika zaštite tla, kvaliteta tla i pitanja upravljanja resursima tla na regionalnoj razini. Konferencija je bila prilika da se ključne regionalne istraživačke institucije prezentiraju aktivnosti i postignuća u oblasti.

Ova publikacija predstavlja izbor konferencija koje su pripremili autori iz zemalja jugoistočne Europe i gostujući doprinosi iz Austrije, Slovenije i Sirije.

„Zaštita zemljišta kao faktora održivog razvoja ruralnih područja i unaprjeđivanja životne sredine“

U Mostaru je od 23. do 25. novembra/studenog 2015. godine održan IX Kongres Udruženje za proučavanje zemljišta/tla u Bosni i Hercegovini. Na kongresu je predstavljeno preko 20 usmenih izlaganja i 26 postera vezanih za tematiku tla, autora iz Hrvatske, Srbije, Slovenije, Crne Gore, Belgije, Austrije, Švicarske, Alžira, te Bosne i Hercegovine.
Naročito je važno istaknuti cijenjene naučnike iz ove oblasti koji će imati uvodna izlaganja među kojima su profesor Winfried E.H. Blum (Institute of Soil Research, University of Natural Resources and Life Sciences (BOKU, Beč)), Dr. Luca Montanarella, European Commission- Joint Research Centre, Institute of Environment and Sustainability, Ispra.

Međunarodna organizacija Ujedinjeni narodi je proglasila 2015. godinu Svjetskom godinom zemljišta/tla. Tim povodom Udruženje za proučavanje zemljišta/tla u BiH nastoji ukazati na nedovoljan nivo zaštite tla, podići svijest o ovom važnom prirodnom resursu, te doprinijeti unaprjeđenju životne sredine, organizacijom jednog ovakvog međunarodnog događaja po prvi puta nakon sticanja nezavisnosti Bosne i Hercegovine.

Tim povodom je održan IX Kongres na temu: „Zaštita zemljišta kao faktora održivog razvoja ruralnih područja i unaprjeđivanja životne sredine“.

Knjigu apstrakata preuzmite na slijedećem linku

Land degradation and desertification undercut human rights, starting with the right to food. Nearly 1 billion people lack adequate nutrition, and those living off degraded areas are among the most affected. Their situation could worsen if land degradation, as projected, reduces global food production by 12 per cent by 2035.

Food security is also impacted by the decline in water resources. Due to land degradation there is less water and snow being stored in the ground. In 10 years, two out of every three people in the world could be living under stressed water conditions.

We degrade 12 million hectares of productive land every year – an area the size of Benin or Honduras. More than half our farmland is degraded, and only 10 per cent is improving. About 500 million hectares could be restored cost-effectively, rather than being abandoned. If we do not change how we use our land, we will have to convert an area the size of Norway into new farmland every year to meet future needs for food, freshwater, biofuels and urban growth. This would cause deforestation and other negative environmental impact.

The threat does not stop there. Through land degradation and other inappropriate land use, we release about a quarter of the greenhouse gases warming the planet. Climate change and unsustainable land use, particularly by agriculture, are contributing to the decline of freshwater resources in all regions of the world. As a consequence, global food production is projected to fall by 2 per cent every decade.

A world where all rights to food, water and human security are guaranteed is possible. But we need to change course and start securing every hectare of land that can provide food or freshwater. Land is a renewable resource, but only if we invest in land degradation neutrality, which has been proposed by United Nations Member States for the post-2015 development agenda. We must avoid degrading more land and, at the same time, rehabilitate all the degraded land that we can. Then, we will also be able to make rapid steps towards controlling climate change.

Our lives and civilizations depend on the land. Let us invest in healthy soils to secure our rights to food and freshwater.