Contact to us
blog-image

Gubi li Bosna i Hercegovina tlo pod nogama?

Posmatrano s globalnog UN-ovog nivoa, zadatak svake zemlje je da zaustavi procese degradacije i gubitaka zemljišta i da ih do 2030. svede na nulu.

Naučna istraživanja Poljoprivredno-prehrambenog fakulteta (PPF) Univerziteta u Sarajevu pokazuju da su u FBiH trajno izgubljena najkvalitetnija poljoprivredna zemljišta, te da direktni gubici, samo za izgradnju naselja i infrastrukture od 2000. do 2012, iznose gotovo 65 kvadratnih kilometara. Samo na području Tuzlanskog kantona ima više od 55 kvadratnih kilometara tehnogenih pustinja, a identificirano je više od 650 divljih deponija, koje zauzimaju površinu od čak 80 kvadratnih kilometara, što je, primjerice, više od pola površine ukupne teritorije Sarajeva. Zajednički problem cijele FBiH je i erozija, odnosno hiljade registriranih klizišta, te nereguliran vodni režim u poplavnim područjima. Da je BiH dio globalnih trendova u brizi za tlom, pokazuje i projekt Podrška u donošenju odluka za uključivanje i širenje praksi održivog upravljanja zemljištem, kojeg u FBiH provodi Poljoprivredno-prehrambeni fakultet Univerziteta u Sarajevu. Cilj projekta je da pomogne određenim općinama u definiranju i selekciji prioritetnih mjera zaštite i unapređenju zemljišta, što će doprinijeti ne samo sprečavanju degradacije već i revitalizaciji degradiranih površina, koje su brojne.

Daleko od birokratije

Pedolog prof. dr. Hamid Čustović, rukovodilac projekta, ukazuje na važnost ovog poduhvata, koji slijedi glavne ciljeve FAO-a (Organizacija za prehranu i poljoprivredu UN-a) i GEF-a (Globalni fond za okoliš), insistirajući na adekvatnom obrazovanju. “Edukacija, u prvom redu, općinskih službenika, zaduženih za zemljište i prostorno planiranje, jedan je od prioriteta projekta. Općine su prepoznale potrebu za ovakvim projektom i edukacijom u oblasti zaštite i upravljanja zemljištem, kojeg provodi Poljoprivredno-prehrambeni fakultet već dugi niz godina, kao i resorna ministarstva, od kojih se očekuje podrška u rješavanju brojnih problema u oblasti zemljišta, o kojima se rijetko i govori. Širenje dobrih praksi i mjera, u drugim lokalnim zajednicama, s istim ili sličnim problemima, jedna je od glavnih ideja projekta. U ovom projektu je, također, obuhvaćeno pitanje komasacije zemljišta, čija se provedba odvija na području općine Ravno”, kaže profesor Čustović. Na radionici održanoj 15. februara u Sarajevu na PPF-u, podršku projektu dao je i UNEP (Program za okoliš UN-a), čija predstavnica Amina Omićević vjeruje u budućnost projekta, jer se kroz njega traga za rješenjima problema direktno na terenu i kroz edukaciju lokalnog nivoa. “Očuvanje bh. prirodnih resursa, uključujući i zemljište, trajnija je i kvalitetnija razvojna šansa, nego njihovo neodrživo iskorištavanje ili zanemarivanje. U tom smislu, i proces dostizanja neutralnosti degradacije zemljišta, u našoj zemlji, kroz rad s lokalnim zajednicama, daje nadu da će se upravljanje zemljištem shvatiti ozbiljno i da će se zaštiti zemljišta, kao ključnog resursa, posvećivati značajnija pažnja”, kaže Omićević. Uključivanje BiH u regionalne programe i projekte GEF-a donosi višestruku korist, kako jačanju međunarodne saradnje tako i u razmjeni iskustava, znanja, ali i tehnika i tehnologija, u procesima koji su vezani za održivo upravljanje zemljištem. Doc. dr. Senad Oprašić, koji je u ime Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH bio učesnik ovog sastanka, smatra da se kroz ovaj projekt pokazuje zrelost u ispunjavanju međunarodnih obaveza, te direktno jačaju ekspertska znanja u BiH i uključuje u provedbu GEF-ove strategije zaštite životne sredine i održivih razvojnih ciljeva.

Lokalni na putu ka EU

“Činjenica da su najbolji stručnjaci spremni da daju doprinos projektu predstavlja izvrsnu podlogu za jasno definiranje daljih kretanja u procesu održivog razvoja. Primjenom koncepta neutralne degradacije zemljišta, ovakve promjene i štete u budućnosti će se morati neutralisati i stvoriti uslovi da se degradirane površine rekultivišu, a trajno izgubljene površine nadoknade rekultivacijom. Posmatrano s globalnog UN-ovog nivoa, zadatak svake zemlje je da zaustavi procese degradacije i gubitaka zemljišta i da ih do 2030. svede na nulu”, kaže Oprašić. Općine na koje je projektom stavljen akcent suočene su s najvećim problemima degradacije zemljišta. Na području TK-a to su Gradačac, Gračanica, Sapna, Živinice, Kalesija, Srebrenik, Banovići, Kladanj i Grad Tuzla. Dragica Tešić, direktorica Zavoda za prostorno planiranje i urbanizam, koji djeluje u okviru Ministarstva prostornog uređenja i zaštite okolice TK-a, ističe da je učešće Zavoda u projektu važno. “S obzirom na to da se radi uglavnom o zahvatima u prostoru, odnosno projektima za čije rješavanje su potrebna značajna sredstva, neophodno je zajedničko angažovanje svih aktera u procesu, od lokalne zajednice do državnog nivoa. U konačnici, svi će imati koristi”, kaže Tešić. U narednoj fazi projekta u općinama TK-a, koje su izradile Kartu upotrebne vrijednosti zemljišta, kao osnovnu podlogu za prostorno planiranje i usmjeravanje održivog načina korištenja zemljišta, provest će se analiza problema i selekcija prioriteta za rješavanja odgovarajućih mjera. “Rezultat cijelog procesa treba biti odabir prioritetnih projekata i idejnih rješenja na općinskom, međuopćinskom, kao i regionalnom nivou, za potencijalnu aplikaciju i finansiranje, od domaćih i međunarodnih finansijskih institucija”, zaključuje Čustović. Ministarstvo okoliša i turizma FBiH priprema izradu Federalne strategije zaštite okoliša za desetogodišnji period (od 2019. do 2029), najavljuje doc. dr. Mehmed Cero, pomoćnik ministra za okoliš u ovom ministarstvu. “Zemljište kao komponenta okoliša, a istovremeno strateški najvažniji prirodni resurs, ima baznu ulogu u tom strateškom dokumentu. Ovaj projekt će nam pomoći da to uradimo na najbolji način”, kaže Cero. Izvor: Oslobodjenje.ba
blog-image

UNCCD / COP13 / ORDOS – KINA

Prof. Dr. Hamid Čustović predsjedava Komitetom za nauku i tehnologiju (The Committee on Science and Technology-CST13) Konvencije Ujedinjenih nacija za dezertifikaciju i degradaciju zemljiša (UNCCD) na COP13, koji se održava u Ordosu, Unutrašnja Mongolija, NR Kina od 06. do 16. septembra 2017. godine.

Prof. Čustović je izabran u Biro komiteta za nauku i tehnologiju (ukupno 5 članova predstavnika 5 regija cijelog svijeta) ispred zemalja Srednje i Jugoistočne Evrope na COP11 u Windhoek-u (Namibija) 2013. godine, a u Ankari 2015. godine za predsjednika Komiteta kojim predsjedava u posljednje dvije godine.

Komitet za nauku i tehnologiju je uspostavljen u cilju pružanja informacija i savjeta o naučnim i tehnološkim pitanjima koja se odnose na borbu protiv dezertifikacije i degradacije zemljišta, te ublažavanja posljedica suše. Više informacija o aktivnostima Komiteta na navedenom zasijedanju možete pronaći na sljedećem linku:

http://www2.unccd.int/official-documents/cst-13-ordos-china-2017

UNCCD Konvencija (The United Nations Convention to Combat Desertification-UNCCD) je treća u nizu Rio konvencija i trenutno je jedini multilateralni okolišni sporazum koji ima za cilj riješiti probleme zemljišta na globalnom nivou.

UNCCD je do sada ratifikovalo 186 zemalja, od čega se preko 140 zemalja izjasnilo pogođenim procesom dezertifikacije/degradacije zemljišta. Zemlje članice se ratifikovanjem obavezuju na dvije važne aktivnosti, izradu akcionih programa  i da rade na njihovoj implementaciji, te da o tome redovno izvještavaju Sekretarijat Konvencije.

Cilj Konvencije je da, kroz zakonski obavezujuće dokumente, osigura dugoročnu posvećenost zemalja članica zahtjevima Konvencije. Zemljama koje su pogođene dezertifikacijom/degradacijom zemljišta osigurava međunarodni okvir za rad u partnerstvu sa industrijalizovanim zemljama na implementaciji njihovih nacionalnih programa i mjera.

Zemlje članice UNCCD-a su, 2007. godine, usvojile 10-godišnju strategiju za poboljšanje provedbe Konvencije (2008-2018.). Ovom Odlukom se zemlje pozivaju da implementiraju Strategiju u skladu sa vlastitim prioritetima, uključujući i usklađivanje Akcionih planova i drugih relevantnih aktivnosti koje se odnose na provedbu Konvencije.

10-godišnja strategija ima dvije vrste ciljeva: strateške i operativne. Strateški ciljevi se bave pitanjima kao što su populacijski rast, stanje ekosistema, globalne koristi i dobrobiti od ekosistema, te mobilizacija resursa kroz partnersko povezivanje. Operativni ciljevi se uglavnom bave stanjem svijesti o degradaciji i dezertifikaciji zemljišta, zemljišnoj politici na globalnom i nacionalnom nivou, primjeni nauke, ljudskim i finansijskim resursima za implementaciju održivog upravljanja zemljištem (Sustainable Land Management-SLM).

Jedna od najvažnijih tema o kojoj se trenutno raspravlja jeste uspostavljanje Konceptualnog okvira za uspostavu Neutralne degradacije zemljišta do 2030. godine (Land Degradation Neutrality (LDN) Conceptual Framework), a što je postavljeno kao cilj u okviru Pariškog protokola SDG cilj 15.3.1.

Uz međunarodnu podršku, u BiH se sprovode aktivnosti na izradi LDN okvira i uspostavi ciljeva, analizi najvažnijih indikatora i izdvajanju najkritičnijih područja sa stanovišta daljnje degradacije zemljišta.

BiH je pripremila „Akcioni program za borbu protiv degradacije zemljišta i ublažavanje posljedica suše u Bosni i Hercegovini“-(NAP) koji je u maju ove godine usvojen od strane Vijeća ministara BiH.

Vijest je objavljena u dnevnim novinama „Oslobođenje“
https://www.oslobodjenje.ba/dosjei/teme/gubi-li-bosna-i-hercegovina-tlo-pod-nogama

blog-image

LAND DEGRADATION NEUTRALITY – LDN

U septembru 2015. godine, Generalna Skupština Ujedinjenih Nacija usvojila je “Agendu za održivi razvoj 2030”, koja obuhvata 17 ciljeva održivog razvoja (Sustainable Development Goals – SDG) i 169 podciljeva. SDG 15 podstiče zemlje da zaštite, obnove i promoviraju održivo korištenje kopnenih ekosistema, da upravljaju šumama na održiv način, da se bore protiv dezertifikacije, kao i da zaustave i obrnu smjer degradacije zemljišta i zaustave gubitak biološke raznolikosti. Cilj 15.3 ima zadatak da se “bori protiv dezertifikacije, radi na obnovi degradiranog zemljišta, uključujući zemljišta pogođena dezertifikacijom, sušom i poplavama, te da teži postizanju neutralnog svijeta u pogledu degradacije zemljišta” do 2030. godine.

Na COP 12 (The Conference of the Parties – COP) Konvencije Ujedinjenih Nacija za borbu protiv dezertifikacije i degradacije zemljišta (The United Nations Convention to Combat Desertification – UNCCD), održanoj u Ankari, Turska, u oktobru 2015. godine sa velikim entuzijazmom prihvaćen je SDG cilj 15.3 i koncept Neutralnosti zemljišne degradacije (Land Degradation Neutrality – LDN) kao snažan mehanizam i  sredstvo za upravljanje i provođenja ciljeva Konvencije.

Konvencija definiše neutralnost degradacije zemljišta kao “stanje u kojem količina i kvaliteta zemljišnih resursa potrebnih za podržavanje funkcija i usluga ekosistema, kao i povećanje sigurnosti hrane ostaje stabilno ili se povećava u okviru određenih vremenskih i prostornih skala i ekosistema”. Za UNCCD, svrha ovakve definicije je da se ona primijeni na ugrožena područja definirana u tekstu Konvencije. Za ove svrhe u procesu je izrada LDN konceptualnog okvira koji bi trebao usmjeravati zemlje u operacionalizaciji ove definicije za šta je zadužen Komitet za nauku i tehnologiju (The Committee on Science and Technology – CST).

Na COP 12  sve zemlje članice ove Konvencije su pozvane da formulišu svoje programe za postizanje LDN ciljeva na dobrovoljnoj osnovi. Od UNCCD-ovih tijela je zatraženo da daju smjernice za formulisanje nacionalnih LDN ciljeva i omoguće korištenje UNCCD-ovog okvira indikatora kao doprinos praćenju, evaluaciji i komunikaciji o napredovanju prema postavljenim  nacionalnim LDN ciljevima.

Kao odgovor na odluke koje je donio COP 12, Globalni mehanizam (Global Mechanism – GM) UNCCD-a uspostavio je Program za postavljanje LDN ciljeva (LDN Target Setting Programme – TSP), koji za zadatak ima pružanje podrške zemljama u definiranju njihovih nacionalnih LDN ciljeva i pripadajućih mjera. Postojeći dokument “Postavljanje ciljeva za neutralnost zemljišne degradacije – stručni vodič” izradili su GM i Sekretarijat UNCCD-a kako bi osigurali operativne smjernice o tome kako definirati nacionalne polazne osnove, identificirati dobrovoljne ciljeve i pripadajuće mjere za postizanje LDN-a do 2030. godine, ali i pratiti napredovanje ka LDN ciljevima.

Neutralnost degradacije zemljišta (LDN) je nova inicijativa koja za cilj ima zaustavljanje aktivnog gubitka zdravog zemljišta usljed njegove degradacije. Za razliku od ranijih pristupa, LDN postavlja za cilj upravljanje degradacijom zemljišta promovirajući dvosmjerni pristup mjera za izbjegavanje ili smanjivanje degradacije zemljišta, zajedno sa mjerama za okretanje toka (poništavanje efekata) ranije degradacije. Cilj je da se gubici uravnoteže vremenom, kako bi se postiglo stanje u kojem nema neto gubitka zdravog zemljišta.

Ciljevi LDN su:

– održati, tj. poboljšati usluge ekosistema;
– održati ili poboljšati produktivnost kako bi se poboljšala sigurnost hrane;
– povećati otpornost zemljišta i stanovništva koje ovisi o zemljištu;
– tražiti sinergiju sa drugim ciljevima zaštite okoliša;
– ojačati odgovorno upravljanje korištenjem zemljišta.

LDN nije samostalan proces, nego treba biti ugrađen u glavni nacionalni politički razvojni proces svake zemlje. Za postizanje LDN ciljeva, kao doprinosa neutralnoj degradaciji zemljišta do 2030. godine, kao i dostizanja održivih razvojnih ciljeva SDG, potrebno je  aktivno uključivanje i snažna podrška države, te svih aktera, grupa i sektora koji utiču na zemljišne resurse.

Bosna i Hercegovina je jedna od 102 zemlje koja je uzela učešće u LDN procesu.

Više o LDN konceptu možete pronaći na sljedećoj web stranici: http://www.unccd.int/en/programmes/RioConventions/RioPlus20/Pages/Land-DegradationNeutralWorld.aspx

 

blog-image

IX Kongres Udruženje za proučavanje zemljišta/tla

Knjigu apstrakata preuzmite na slijedećem linku: Book_of_abstracts_9Congress_2015

“Zaštita zemljišta kao faktora održivog razvoja ruralnih područja i unaprjeđivanja životne sredine” od 23. do 25. novembra/studenog 2015. godine u Mostaru.

Međunarodna organizacija Ujedinjeni narodi je proglasila 2015. godinu Svjetskom godinom zemljišta/tla. Tim povodom Udruženje za proučavanje zemljišta/tla u BiH nastoji ukazati na nedovoljan nivo zaštite tla, podići svijest o ovom važnom prirodnom resursu, te doprinijeti unaprjeđenju životne sredine, organizacijom jednog ovakvog međunarodnog događaja po prvi puta nakon sticanja nezavisnosti Bosne i Hercegovine.

Tim povodom je održan IX Kongres na temu: „Zaštita zemljišta kao faktora održivog razvoja ruralnih područja i unaprjeđivanja životne sredine“.

blog-image

Prvi Kongres pedologa

Udruženje za proučavanje zemljišta/tla u Bosni i Hercegovini je objavilo radove IX Kongresa u časopisu “Works of the Faculty of Forestry” (Broj 21, sveska 1 2016, Posebno izdanje). Časopis preuzmite na slijedećem linku: http://udruzenje-pedologa.ba/wp-content/uploads/2018/06/Special_edition_Works_of_Faculty_Forestry_Sarajevo.pdf

Udruženje za proučavanje zemljišta/tla u Bosni i Hercegovini od 23. do 25. novembra 2015. godine u Mostaru organizovalo IX Kongres na temu: „Zaštita zemljišta kao faktora održivog razvoja ruralnih područja i unaprjeđivanja životne sredine“ povodom “Međunarodne godine tla” i to po prvi puta nakon sticanja nezavisnosti Bosne i Hercegovine. Na Kongresu je prisustvovalo oko 100 učesnika, prezentovano je 20 usmenih i 26 poster izlaganja autora porijeklom iz Hrvatske, Srbije, Slovenije, Crne Gore, Kosova, Austrije, Italije, Rusije, Alžira, te Bosne i Hercegovine.
Uvodničari Kongresa su bili cijenjeni naučnici prof. Winfried E.H. Blum (BOKU, Beč), Dr. Luca Montanarella (European Commission-Joint Research Centre, Ispra) i prof. German Kust (Moscow Lomonosov State University, Moskva).

Cilj Kongresa je bio da se skrene pažnja na zemljište, koje je globalno prepoznato kao važan prirodni resurs i ključni faktor zaštite životne sredine. Zaštita tla obuhvata očuvanje zdravlja i funkcija tla (sprječavanje njegovog oštećenja, praćenje stanja i promjena kvaliteta tla). Onečišćenje i oštećenje tla ima direktan uticaj na okoliš, a utvrđivanje prihvatljivih graničnih vrijednosti kvaliteta tla se provodi na osnovu posebnih propisa. S obzirom da je tlo neobnovljivo dobro mora se održivo koristiti.

U Bosni i Hercegovini, ali i na području šireg regiona, značaj zemljišta kao prirodnog i privrednog resursa nije prepoznat na pravilan način. Oštećenja i gubici plodnog (poljoprivrednog) zemljišta tokom tranzicijskog period u posljednjih dvadeset godina poprimaju sve veće razmjere. Politika zaštite i korištenja zemljišta koja se vodi na nacionalnom nivou nije u skladu ni sa evropskim, ali ni sa globalnim nivoom zabrinutosti za ovaj, jedan od najvažnijih prirodnih resursa.

Očigledno je da je na našim prostorima zlatno doba poljoprivrede prošlo. S tim u vezi, sve je veća bojazan da će se zajedno s poljoprivrednom naukom zapustiti i nauka o zemljištu/tlu. Pedolozi se moraju baviti svim tim problemima i pokušati da ih riješe uz pomoć drugih naučnih područja na koja se inače oslanjaju.

Istraživanja i naučno-istraživački rad u našim uslovima je vezan uglavnom za visokoobrazovanje koje se u BiH, ali i u regionu nalazi u dubokoj krizi. Sve je veći broj novootvorenih javnih i privatnih univerziteta, i na njima poljoprivrednih i šumarskih fakulteta, odnosno studija ekologije, na kojima su istraživanja na vrlo niskom nivou, posebno iz oblasti zemljišta. Stanje poljoprivrede, šumarstva kao sektora je, također, veoma složeno, a funkcije tla u ekosistemu se još uvijek nedovoljno prepoznaju. Ulaganja u poljoprivredu i naučno-istraživački rad su neadekvatna i u vezi stim istraživanja u ovoj oblasti.

Aktuelna pitanja i problemi fundamentalnih i primijenjenih istraživanja zemljišta su veoma brojna i teško bi bilo izdvojiti jedan prioritet.
[:en]Udruženje za proučavanje zemljišta/tla u Bosni i Hercegovini je objavilo radove IX Kongresa u časopisu “Works of the Faculty of Forestry” (Broj 21, sveska 1 2016, Posebno izdanje). Časopis preuzmite na slijedećem linku: http://sfsa.unsa.ba/v2/stranica/arhiva-radova-45

Udruženje za proučavanje zemljišta/tla u Bosni i Hercegovini od 23. do 25. novembra 2015. godine u Mostaru organizovalo IX Kongres na temu: „Zaštita zemljišta kao faktora održivog razvoja ruralnih područja i unaprjeđivanja životne sredine“ povodom “Međunarodne godine tla” i to po prvi puta nakon sticanja nezavisnosti Bosne i Hercegovine. Na Kongresu je prisustvovalo oko 100 učesnika, prezentovano je 20 usmenih i 26 poster izlaganja autora porijeklom iz Hrvatske, Srbije, Slovenije, Crne Gore, Kosova, Austrije, Italije, Rusije, Alžira, te Bosne i Hercegovine.
Uvodničari Kongresa su bili cijenjeni naučnici prof. Winfried E.H. Blum (BOKU, Beč), Dr. Luca Montanarella (European Commission-Joint Research Centre, Ispra) i prof. German Kust (Moscow Lomonosov State University, Moskva).

Cilj Kongresa je bio da se skrene pažnja na zemljište, koje je globalno prepoznato kao važan prirodni resurs i ključni faktor zaštite životne sredine. Zaštita tla obuhvata očuvanje zdravlja i funkcija tla (sprječavanje njegovog oštećenja, praćenje stanja i promjena kvaliteta tla). Onečišćenje i oštećenje tla ima direktan uticaj na okoliš, a utvrđivanje prihvatljivih graničnih vrijednosti kvaliteta tla se provodi na osnovu posebnih propisa. S obzirom da je tlo neobnovljivo dobro mora se održivo koristiti.

U Bosni i Hercegovini, ali i na području šireg regiona, značaj zemljišta kao prirodnog i privrednog resursa nije prepoznat na pravilan način. Oštećenja i gubici plodnog (poljoprivrednog) zemljišta tokom tranzicijskog period u posljednjih dvadeset godina poprimaju sve veće razmjere. Politika zaštite i korištenja zemljišta koja se vodi na nacionalnom nivou nije u skladu ni sa evropskim, ali ni sa globalnim nivoom zabrinutosti za ovaj, jedan od najvažnijih prirodnih resursa.

Očigledno je da je na našim prostorima zlatno doba poljoprivrede prošlo. S tim u vezi, sve je veća bojazan da će se zajedno s poljoprivrednom naukom zapustiti i nauka o zemljištu/tlu. Pedolozi se moraju baviti svim tim problemima i pokušati da ih riješe uz pomoć drugih naučnih područja na koja se inače oslanjaju.

Istraživanja i naučno-istraživački rad u našim uslovima je vezan uglavnom za visokoobrazovanje koje se u BiH, ali i u regionu nalazi u dubokoj krizi. Sve je veći broj novootvorenih javnih i privatnih univerziteta, i na njima poljoprivrednih i šumarskih fakulteta, odnosno studija ekologije, na kojima su istraživanja na vrlo niskom nivou, posebno iz oblasti zemljišta. Stanje poljoprivrede, šumarstva kao sektora je, također, veoma složeno, a funkcije tla u ekosistemu se još uvijek nedovoljno prepoznaju. Ulaganja u poljoprivredu i naučno-istraživački rad su neadekvatna i u vezi stim istraživanja u ovoj oblasti.

Aktuelna pitanja i problemi fundamentalnih i primijenjenih istraživanja zemljišta su veoma brojna i teško bi bilo izdvojiti jedan prioritet.