Udruženje za proučavanje zemljišta/tla u Bosni i Hercegovini je objavilo radove IX Kongresa u časopisu “Works of the Faculty of Forestry” (Broj 21, sveska 1 2016, Posebno izdanje). Časopis preuzmite na slijedećem linku: http://udruzenje-pedologa.ba/wp-content/uploads/2018/06/Special_edition_Works_of_Faculty_Forestry_Sarajevo.pdf
Udruženje za proučavanje zemljišta/tla u Bosni i Hercegovini od 23. do 25. novembra 2015. godine u Mostaru organizovalo IX Kongres na temu: „Zaštita zemljišta kao faktora održivog razvoja ruralnih područja i unaprjeđivanja životne sredine“ povodom “Međunarodne godine tla” i to po prvi puta nakon sticanja nezavisnosti Bosne i Hercegovine. Na Kongresu je prisustvovalo oko 100 učesnika, prezentovano je 20 usmenih i 26 poster izlaganja autora porijeklom iz Hrvatske, Srbije, Slovenije, Crne Gore, Kosova, Austrije, Italije, Rusije, Alžira, te Bosne i Hercegovine.
Uvodničari Kongresa su bili cijenjeni naučnici prof. Winfried E.H. Blum (BOKU, Beč), Dr. Luca Montanarella (European Commission-Joint Research Centre, Ispra) i prof. German Kust (Moscow Lomonosov State University, Moskva).
Cilj Kongresa je bio da se skrene pažnja na zemljište, koje je globalno prepoznato kao važan prirodni resurs i ključni faktor zaštite životne sredine. Zaštita tla obuhvata očuvanje zdravlja i funkcija tla (sprječavanje njegovog oštećenja, praćenje stanja i promjena kvaliteta tla). Onečišćenje i oštećenje tla ima direktan uticaj na okoliš, a utvrđivanje prihvatljivih graničnih vrijednosti kvaliteta tla se provodi na osnovu posebnih propisa. S obzirom da je tlo neobnovljivo dobro mora se održivo koristiti.
U Bosni i Hercegovini, ali i na području šireg regiona, značaj zemljišta kao prirodnog i privrednog resursa nije prepoznat na pravilan način. Oštećenja i gubici plodnog (poljoprivrednog) zemljišta tokom tranzicijskog period u posljednjih dvadeset godina poprimaju sve veće razmjere. Politika zaštite i korištenja zemljišta koja se vodi na nacionalnom nivou nije u skladu ni sa evropskim, ali ni sa globalnim nivoom zabrinutosti za ovaj, jedan od najvažnijih prirodnih resursa.
Očigledno je da je na našim prostorima zlatno doba poljoprivrede prošlo. S tim u vezi, sve je veća bojazan da će se zajedno s poljoprivrednom naukom zapustiti i nauka o zemljištu/tlu. Pedolozi se moraju baviti svim tim problemima i pokušati da ih riješe uz pomoć drugih naučnih područja na koja se inače oslanjaju.
Istraživanja i naučno-istraživački rad u našim uslovima je vezan uglavnom za visokoobrazovanje koje se u BiH, ali i u regionu nalazi u dubokoj krizi. Sve je veći broj novootvorenih javnih i privatnih univerziteta, i na njima poljoprivrednih i šumarskih fakulteta, odnosno studija ekologije, na kojima su istraživanja na vrlo niskom nivou, posebno iz oblasti zemljišta. Stanje poljoprivrede, šumarstva kao sektora je, također, veoma složeno, a funkcije tla u ekosistemu se još uvijek nedovoljno prepoznaju. Ulaganja u poljoprivredu i naučno-istraživački rad su neadekvatna i u vezi stim istraživanja u ovoj oblasti.
Aktuelna pitanja i problemi fundamentalnih i primijenjenih istraživanja zemljišta su veoma brojna i teško bi bilo izdvojiti jedan prioritet.
[:en]Udruženje za proučavanje zemljišta/tla u Bosni i Hercegovini je objavilo radove IX Kongresa u časopisu “Works of the Faculty of Forestry” (Broj 21, sveska 1 2016, Posebno izdanje). Časopis preuzmite na slijedećem linku: http://sfsa.unsa.ba/v2/stranica/arhiva-radova-45
Udruženje za proučavanje zemljišta/tla u Bosni i Hercegovini od 23. do 25. novembra 2015. godine u Mostaru organizovalo IX Kongres na temu: „Zaštita zemljišta kao faktora održivog razvoja ruralnih područja i unaprjeđivanja životne sredine“ povodom “Međunarodne godine tla” i to po prvi puta nakon sticanja nezavisnosti Bosne i Hercegovine. Na Kongresu je prisustvovalo oko 100 učesnika, prezentovano je 20 usmenih i 26 poster izlaganja autora porijeklom iz Hrvatske, Srbije, Slovenije, Crne Gore, Kosova, Austrije, Italije, Rusije, Alžira, te Bosne i Hercegovine.
Uvodničari Kongresa su bili cijenjeni naučnici prof. Winfried E.H. Blum (BOKU, Beč), Dr. Luca Montanarella (European Commission-Joint Research Centre, Ispra) i prof. German Kust (Moscow Lomonosov State University, Moskva).
Cilj Kongresa je bio da se skrene pažnja na zemljište, koje je globalno prepoznato kao važan prirodni resurs i ključni faktor zaštite životne sredine. Zaštita tla obuhvata očuvanje zdravlja i funkcija tla (sprječavanje njegovog oštećenja, praćenje stanja i promjena kvaliteta tla). Onečišćenje i oštećenje tla ima direktan uticaj na okoliš, a utvrđivanje prihvatljivih graničnih vrijednosti kvaliteta tla se provodi na osnovu posebnih propisa. S obzirom da je tlo neobnovljivo dobro mora se održivo koristiti.
U Bosni i Hercegovini, ali i na području šireg regiona, značaj zemljišta kao prirodnog i privrednog resursa nije prepoznat na pravilan način. Oštećenja i gubici plodnog (poljoprivrednog) zemljišta tokom tranzicijskog period u posljednjih dvadeset godina poprimaju sve veće razmjere. Politika zaštite i korištenja zemljišta koja se vodi na nacionalnom nivou nije u skladu ni sa evropskim, ali ni sa globalnim nivoom zabrinutosti za ovaj, jedan od najvažnijih prirodnih resursa.
Očigledno je da je na našim prostorima zlatno doba poljoprivrede prošlo. S tim u vezi, sve je veća bojazan da će se zajedno s poljoprivrednom naukom zapustiti i nauka o zemljištu/tlu. Pedolozi se moraju baviti svim tim problemima i pokušati da ih riješe uz pomoć drugih naučnih područja na koja se inače oslanjaju.
Istraživanja i naučno-istraživački rad u našim uslovima je vezan uglavnom za visokoobrazovanje koje se u BiH, ali i u regionu nalazi u dubokoj krizi. Sve je veći broj novootvorenih javnih i privatnih univerziteta, i na njima poljoprivrednih i šumarskih fakulteta, odnosno studija ekologije, na kojima su istraživanja na vrlo niskom nivou, posebno iz oblasti zemljišta. Stanje poljoprivrede, šumarstva kao sektora je, također, veoma složeno, a funkcije tla u ekosistemu se još uvijek nedovoljno prepoznaju. Ulaganja u poljoprivredu i naučno-istraživački rad su neadekvatna i u vezi stim istraživanja u ovoj oblasti.
Aktuelna pitanja i problemi fundamentalnih i primijenjenih istraživanja zemljišta su veoma brojna i teško bi bilo izdvojiti jedan prioritet.
