Месец: јун 2018.

U septembru 2015. godine, Generalna Skupština Ujedinjenih Nacija usvojila je “Agendu za održivi razvoj 2030”, koja obuhvata 17 ciljeva održivog razvoja (Sustainable Development Goals – SDG) i 169 podciljeva. SDG 15 podstiče zemlje da zaštite, obnove i promoviraju održivo korištenje kopnenih ekosistema, da upravljaju šumama na održiv način, da se bore protiv dezertifikacije, kao i da zaustave i obrnu smjer degradacije zemljišta i zaustave gubitak biološke raznolikosti. Cilj 15.3 ima zadatak da se “bori protiv dezertifikacije, radi na obnovi degradiranog zemljišta, uključujući zemljišta pogođena dezertifikacijom, sušom i poplavama, te da teži postizanju neutralnog svijeta u pogledu degradacije zemljišta” do 2030. godine.

Na COP 12 (The Conference of the Parties – COP) Konvencije Ujedinjenih Nacija za borbu protiv dezertifikacije i degradacije zemljišta (The United Nations Convention to Combat Desertification – UNCCD), održanoj u Ankari, Turska, u oktobru 2015. godine sa velikim entuzijazmom prihvaćen je SDG cilj 15.3 i koncept Neutralnosti zemljišne degradacije (Land Degradation Neutrality – LDN) kao snažan mehanizam i  sredstvo za upravljanje i provođenja ciljeva Konvencije.

Konvencija definiše neutralnost degradacije zemljišta kao “stanje u kojem količina i kvaliteta zemljišnih resursa potrebnih za podržavanje funkcija i usluga ekosistema, kao i povećanje sigurnosti hrane ostaje stabilno ili se povećava u okviru određenih vremenskih i prostornih skala i ekosistema”. Za UNCCD, svrha ovakve definicije je da se ona primijeni na ugrožena područja definirana u tekstu Konvencije. Za ove svrhe u procesu je izrada LDN konceptualnog okvira koji bi trebao usmjeravati zemlje u operacionalizaciji ove definicije za šta je zadužen Komitet za nauku i tehnologiju (The Committee on Science and Technology – CST).

Na COP 12  sve zemlje članice ove Konvencije su pozvane da formulišu svoje programe za postizanje LDN ciljeva na dobrovoljnoj osnovi. Od UNCCD-ovih tijela je zatraženo da daju smjernice za formulisanje nacionalnih LDN ciljeva i omoguće korištenje UNCCD-ovog okvira indikatora kao doprinos praćenju, evaluaciji i komunikaciji o napredovanju prema postavljenim  nacionalnim LDN ciljevima.

Kao odgovor na odluke koje je donio COP 12, Globalni mehanizam (Global Mechanism – GM) UNCCD-a uspostavio je Program za postavljanje LDN ciljeva (LDN Target Setting Programme – TSP), koji za zadatak ima pružanje podrške zemljama u definiranju njihovih nacionalnih LDN ciljeva i pripadajućih mjera. Postojeći dokument “Postavljanje ciljeva za neutralnost zemljišne degradacije – stručni vodič” izradili su GM i Sekretarijat UNCCD-a kako bi osigurali operativne smjernice o tome kako definirati nacionalne polazne osnove, identificirati dobrovoljne ciljeve i pripadajuće mjere za postizanje LDN-a do 2030. godine, ali i pratiti napredovanje ka LDN ciljevima.

Neutralnost degradacije zemljišta (LDN) je nova inicijativa koja za cilj ima zaustavljanje aktivnog gubitka zdravog zemljišta usljed njegove degradacije. Za razliku od ranijih pristupa, LDN postavlja za cilj upravljanje degradacijom zemljišta promovirajući dvosmjerni pristup mjera za izbjegavanje ili smanjivanje degradacije zemljišta, zajedno sa mjerama za okretanje toka (poništavanje efekata) ranije degradacije. Cilj je da se gubici uravnoteže vremenom, kako bi se postiglo stanje u kojem nema neto gubitka zdravog zemljišta.

Ciljevi LDN su:

– održati, tj. poboljšati usluge ekosistema;
– održati ili poboljšati produktivnost kako bi se poboljšala sigurnost hrane;
– povećati otpornost zemljišta i stanovništva koje ovisi o zemljištu;
– tražiti sinergiju sa drugim ciljevima zaštite okoliša;
– ojačati odgovorno upravljanje korištenjem zemljišta.

LDN nije samostalan proces, nego treba biti ugrađen u glavni nacionalni politički razvojni proces svake zemlje. Za postizanje LDN ciljeva, kao doprinosa neutralnoj degradaciji zemljišta do 2030. godine, kao i dostizanja održivih razvojnih ciljeva SDG, potrebno je  aktivno uključivanje i snažna podrška države, te svih aktera, grupa i sektora koji utiču na zemljišne resurse.

Bosna i Hercegovina je jedna od 102 zemlje koja je uzela učešće u LDN procesu.

Više o LDN konceptu možete pronaći na sljedećoj web stranici: http://www.unccd.int/en/programmes/RioConventions/RioPlus20/Pages/Land-DegradationNeutralWorld.aspx

Knjigu apstrakata preuzmite na slijedećem linku: Book_of_abstracts_9Congress_2015

“Zaštita zemljišta kao faktora održivog razvoja ruralnih područja i unaprjeđivanja životne sredine” od 23. do 25. novembra/studenog 2015. godine u Mostaru.

Međunarodna organizacija Ujedinjeni narodi je proglasila 2015. godinu Svjetskom godinom zemljišta/tla. Tim povodom Udruženje za proučavanje zemljišta/tla u BiH nastoji ukazati na nedovoljan nivo zaštite tla, podići svijest o ovom važnom prirodnom resursu, te doprinijeti unaprjeđenju životne sredine, organizacijom jednog ovakvog međunarodnog događaja po prvi puta nakon sticanja nezavisnosti Bosne i Hercegovine.

Tim povodom je održan IX Kongres na temu: „Zaštita zemljišta kao faktora održivog razvoja ruralnih područja i unaprjeđivanja životne sredine“.

Udruženje za proučavanje zemljišta/tla u Bosni i Hercegovini je objavilo radove IX Kongresa u časopisu “Works of the Faculty of Forestry” (Broj 21, sveska 1 2016, Posebno izdanje). Časopis preuzmite na slijedećem linku: http://udruzenje-pedologa.ba/wp-content/uploads/2018/06/Special_edition_Works_of_Faculty_Forestry_Sarajevo.pdf

Udruženje za proučavanje zemljišta/tla u Bosni i Hercegovini od 23. do 25. novembra 2015. godine u Mostaru organizovalo IX Kongres na temu: „Zaštita zemljišta kao faktora održivog razvoja ruralnih područja i unaprjeđivanja životne sredine“ povodom “Međunarodne godine tla” i to po prvi puta nakon sticanja nezavisnosti Bosne i Hercegovine. Na Kongresu je prisustvovalo oko 100 učesnika, prezentovano je 20 usmenih i 26 poster izlaganja autora porijeklom iz Hrvatske, Srbije, Slovenije, Crne Gore, Kosova, Austrije, Italije, Rusije, Alžira, te Bosne i Hercegovine.
Uvodničari Kongresa su bili cijenjeni naučnici prof. Winfried E.H. Blum (BOKU, Beč), Dr. Luca Montanarella (European Commission-Joint Research Centre, Ispra) i prof. German Kust (Moscow Lomonosov State University, Moskva).

Cilj Kongresa je bio da se skrene pažnja na zemljište, koje je globalno prepoznato kao važan prirodni resurs i ključni faktor zaštite životne sredine. Zaštita tla obuhvata očuvanje zdravlja i funkcija tla (sprječavanje njegovog oštećenja, praćenje stanja i promjena kvaliteta tla). Onečišćenje i oštećenje tla ima direktan uticaj na okoliš, a utvrđivanje prihvatljivih graničnih vrijednosti kvaliteta tla se provodi na osnovu posebnih propisa. S obzirom da je tlo neobnovljivo dobro mora se održivo koristiti.

U Bosni i Hercegovini, ali i na području šireg regiona, značaj zemljišta kao prirodnog i privrednog resursa nije prepoznat na pravilan način. Oštećenja i gubici plodnog (poljoprivrednog) zemljišta tokom tranzicijskog period u posljednjih dvadeset godina poprimaju sve veće razmjere. Politika zaštite i korištenja zemljišta koja se vodi na nacionalnom nivou nije u skladu ni sa evropskim, ali ni sa globalnim nivoom zabrinutosti za ovaj, jedan od najvažnijih prirodnih resursa.

Očigledno je da je na našim prostorima zlatno doba poljoprivrede prošlo. S tim u vezi, sve je veća bojazan da će se zajedno s poljoprivrednom naukom zapustiti i nauka o zemljištu/tlu. Pedolozi se moraju baviti svim tim problemima i pokušati da ih riješe uz pomoć drugih naučnih područja na koja se inače oslanjaju.

Istraživanja i naučno-istraživački rad u našim uslovima je vezan uglavnom za visokoobrazovanje koje se u BiH, ali i u regionu nalazi u dubokoj krizi. Sve je veći broj novootvorenih javnih i privatnih univerziteta, i na njima poljoprivrednih i šumarskih fakulteta, odnosno studija ekologije, na kojima su istraživanja na vrlo niskom nivou, posebno iz oblasti zemljišta. Stanje poljoprivrede, šumarstva kao sektora je, također, veoma složeno, a funkcije tla u ekosistemu se još uvijek nedovoljno prepoznaju. Ulaganja u poljoprivredu i naučno-istraživački rad su neadekvatna i u vezi stim istraživanja u ovoj oblasti.

Aktuelna pitanja i problemi fundamentalnih i primijenjenih istraživanja zemljišta su veoma brojna i teško bi bilo izdvojiti jedan prioritet.
[:en]Udruženje za proučavanje zemljišta/tla u Bosni i Hercegovini je objavilo radove IX Kongresa u časopisu “Works of the Faculty of Forestry” (Broj 21, sveska 1 2016, Posebno izdanje). Časopis preuzmite na slijedećem linku: http://sfsa.unsa.ba/v2/stranica/arhiva-radova-45

Udruženje za proučavanje zemljišta/tla u Bosni i Hercegovini od 23. do 25. novembra 2015. godine u Mostaru organizovalo IX Kongres na temu: „Zaštita zemljišta kao faktora održivog razvoja ruralnih područja i unaprjeđivanja životne sredine“ povodom “Međunarodne godine tla” i to po prvi puta nakon sticanja nezavisnosti Bosne i Hercegovine. Na Kongresu je prisustvovalo oko 100 učesnika, prezentovano je 20 usmenih i 26 poster izlaganja autora porijeklom iz Hrvatske, Srbije, Slovenije, Crne Gore, Kosova, Austrije, Italije, Rusije, Alžira, te Bosne i Hercegovine.
Uvodničari Kongresa su bili cijenjeni naučnici prof. Winfried E.H. Blum (BOKU, Beč), Dr. Luca Montanarella (European Commission-Joint Research Centre, Ispra) i prof. German Kust (Moscow Lomonosov State University, Moskva).

Cilj Kongresa je bio da se skrene pažnja na zemljište, koje je globalno prepoznato kao važan prirodni resurs i ključni faktor zaštite životne sredine. Zaštita tla obuhvata očuvanje zdravlja i funkcija tla (sprječavanje njegovog oštećenja, praćenje stanja i promjena kvaliteta tla). Onečišćenje i oštećenje tla ima direktan uticaj na okoliš, a utvrđivanje prihvatljivih graničnih vrijednosti kvaliteta tla se provodi na osnovu posebnih propisa. S obzirom da je tlo neobnovljivo dobro mora se održivo koristiti.

U Bosni i Hercegovini, ali i na području šireg regiona, značaj zemljišta kao prirodnog i privrednog resursa nije prepoznat na pravilan način. Oštećenja i gubici plodnog (poljoprivrednog) zemljišta tokom tranzicijskog period u posljednjih dvadeset godina poprimaju sve veće razmjere. Politika zaštite i korištenja zemljišta koja se vodi na nacionalnom nivou nije u skladu ni sa evropskim, ali ni sa globalnim nivoom zabrinutosti za ovaj, jedan od najvažnijih prirodnih resursa.

Očigledno je da je na našim prostorima zlatno doba poljoprivrede prošlo. S tim u vezi, sve je veća bojazan da će se zajedno s poljoprivrednom naukom zapustiti i nauka o zemljištu/tlu. Pedolozi se moraju baviti svim tim problemima i pokušati da ih riješe uz pomoć drugih naučnih područja na koja se inače oslanjaju.

Istraživanja i naučno-istraživački rad u našim uslovima je vezan uglavnom za visokoobrazovanje koje se u BiH, ali i u regionu nalazi u dubokoj krizi. Sve je veći broj novootvorenih javnih i privatnih univerziteta, i na njima poljoprivrednih i šumarskih fakulteta, odnosno studija ekologije, na kojima su istraživanja na vrlo niskom nivou, posebno iz oblasti zemljišta. Stanje poljoprivrede, šumarstva kao sektora je, također, veoma složeno, a funkcije tla u ekosistemu se još uvijek nedovoljno prepoznaju. Ulaganja u poljoprivredu i naučno-istraživački rad su neadekvatna i u vezi stim istraživanja u ovoj oblasti.

Aktuelna pitanja i problemi fundamentalnih i primijenjenih istraživanja zemljišta su veoma brojna i teško bi bilo izdvojiti jedan prioritet.