Contact to us
blog-image

Soil Judging

Soil Judging Introduction

As part of the World Congress of Soil Science 2022 (WCSS) we are pleased to announce the launch of the quadrennial, hotly contested, Soil Judging Competition! This is an opportunity to demonstrate your skills, whilst enjoying some time away in Stirling, the historic “Gateway to the Highlands”. In teams of four you will spend time in training with some of the foremost experts in the field of soil science, before representing your country or region in competition at sites across scenic Scotland. With prizes presented on the opening night of the World Congress, during the prestigious opening ceremony, this is an accolade worth working for.

The British Society of Soil Science (BSSS) is hosting the 22nd WCSS on behalf of the International Union of Soil Science (IUSS), and the competition will include the high-level training including guest speakers, which is associated with this event. Offering education, skills, support, and professional development across all stages of a soil professionals’ career is the core BSSS’ aims and we are keen to share local knowledge with researchers at the early stages of their career to enhance their knowledge and learning.

Can you take the challenge? Want to see how your team measures up against your international competitors? Are you an Early Career scientist? You can find more information, including eligibility criteria and registration, on the WCSS 22 website at:

www.22wcss.org or by contacting us on wcss22@soils.org.uk.

blog-image

Radionica o eroziji zemljišta u Evropi

Radionica o eroziji zemljišta za Evropu – izazovi u nastajanju

Poziv za prezentaciju

Radionica će biti održana 20-22 juna 2022, (WEBEX – Online)

Moderator: Panos Panagos, Zajednički istraživački centar Evropske komisije
Izvjestilac: Diana Vieira, Zajednički istraživački centar Evropske komisije
Obim: Istraživanje uloge erozije zemljišta u vezi sa degradacijom zemljišta, klimatskim promjenama, bezbjednosti hrane
EUSO Radna grupa za eroziju zemljišta (VG) organizuje radionicu u sljedećim sesijama:

1. Sedimenti (uključujući mrežu praćenja).
Predsjedavajući: Nejc Bezak (nejc.bezak@fgg.uni-lj.si )
2. Modeliranje farmi
Predsjedavajući: Marčela Bidoku (marcella.biddoccu@stems.cnr.it)
3. Praksa ublažavanja erozije i upravljanja.
Predsjedavajući: Artemi Cerda (artemio.cerda@uv.es)
4. Integracija organskog ugljenika u zemljištu i erozije.
Predsjedavajući: Negrel Filip (p.negrel@brgm.fr)
5. Bezbjednost hrane, gubici hranljivih materija i erozija.
Predsjedavajući: Christine Alevell (christine.alevell@unibas.ch)
6. Modelovanje velikih razmjera.
Predsjedavajući: Paskuale Borrelli (paskuale.borrelli@unipv.it)
7. Istraživanja rane pojave erozije zemljišta.
Predsjedavajući: Daniel Evans (Daniel.L.Evans@cranfield.ac.uk)
8. Klizišta i erozija zemljišta.
Predsjedavajući: Nikolaos Tavoularis (ntavoularis@metal.ntua.gr)
9. Klimatske promjene i erozija zemljišta.
Predsjedavajući: Joris Eekhout (jeekhout@cebas.csic.es)

Glavni koordinator: Diana Vieira (diana.simoes-vieira@ec.europa.eu)

Ako ste zainteresovani da predstavite Vaš rad, pošaljite naslov teme i sažetak rada sa 5-10 redova teksta na e mail predsjedavajućem odgovarajućoj sesiji i Diani Vieira. Na osnovu broja prijedloga, sjednice se mogu spajati, produžavati ili mijenjati.
Rok za podnošenje prijedloga: 29.5.2022
Učešće je besplatno i otvoreno (obrazac za registraciju učešća ćete biti uskoro objavljen
Na radionici će se diskutovati u okviru gore navedenih tema a posebno o temama koje su od interesa za RG: „Erozija zemljiišta u vezi sa njegovom degradacijom, klimatske promjene, bezbjednost hrane“. Rezultati radionice će biti objavljeni u ili u posebnom posebno izdanju časopisa, zajedno sa sažecima.
Radna grupa za eroziju zemljišta trenutno ima 52 člana. Ona će biti obnovljena/ažurirana u oktobru 2022.
Ova radna grupa je formirana na osnovu prethodnih sastanaka ove radne grupe za eroziju zemljišta u JRC Ispra (mart 2017), Seulu (decembar 2017) i radionice o eroziji u Gulliju (mart 2018). Pored toga, 67 naučnika širom svijeta je razvilo prvu globalnu aplikaciju za praćenje modeliranja erozije zemljišta (GASEMT).
Radna grupa razvija veze između erozije zemljišta i novih problema kao što su klimatske promjene, bezbjednost hrane i degradacija zemljišta. Radna grupa će predložiti pristupe modeliranja koji mogu da odgovore na nove strategije razvoja zaštite zemljišta u evropskim zemljama kao što su: Zajednička poljoprivredna politika (CAP) poslije 2020. godine, nova strategija o zemljištu, strategija očuvanja biodiverzitet, osiguranja nulte zagađenosti zemljišta


blog-image

5. decembar – Svjetski dan zemljišta

Rast populacije, gubitak ekološke i ekonomske produktivnosti zemljišta, te klimatske promjene podigli su svijest i zabrinutost međunarodne zajednice za zemljište. S tim u vezi, posebno treba istaći Konvenciju Ujedinjenih nacija za borbu protiv desertifikacije/degradacije (UNCCD) (eng. United Nations Framework Convention on Climate Change) koja je nastala 1992. godine na Zemaljskom samitu (Konferencija Ujedinjenih nacija o okolišu i razvoju) u Riju, gdje je postignut konsenzus o usvajanju Agende 21. Odlučeno je da se pitanju suzbijanja dezertifikacije i ublažavanje posljedica suše posveti posebna Konvencija, te je u Parizu, 17.06.1994. godine usvojena UNCCD. UNCCD konvenciju je do sada ratifikovalo 186 zemalja. 140 zemalja izjasnilo se da je pogođeno procesom dezertifikacije/degradacije zemljišta. Cilj Konvencije je da osigura dugoročnu posvećenost zemalja članica prema zahtjevima Konvencije kroz zakonski obavezujuće dokumente.

Na osnovu Odluke 3/COP 8, zemlje članice UNCCD-a su 2007. godine usvojile „10-godišnju Strategiju za poboljšanje provedbe Konvencije (2008-2018.)“. Ključni instrumenti za implementaciju UNCCD konvencije su nacionalni akcioni planovi. BiH je, kao potpisnica Konvencije, pripremila Nacionalni akcioni plan (NAP BiH), te se tako priključila borbi za suzbijanje dezertifikacije/degradacije zemljišta.

U septembru 2015. godine, Generalna Skupština Ujedinjenih nacija usvojila je “Agendu za održivi razvoj 2030”, koja obuhvata 17 ciljeva održivog razvoja (eng. Sustainable Development Goals – SDG) i 169 podciljeva. SDG 15 podstiče zemlje da zaštite, obnove i promoviraju održivo korištenje kopnenih ekosistema, da upravljaju šumama na održiv način, da se bore protiv dezertifikacije, kao i da zaustave i obrnu smjer degradacije zemljišta i zaustave gubitak biološke raznolikosti.

Na UNCCD COP 12 (eng. The Conference of the Parties – COP), održanoj u Ankari, Turska, u oktobru 2015. godine sa velikim entuzijazmom prihvaćen je SDG cilj 15.3 i koncept Neutralnosti zemljišne degradacije (eng. Land Degradation Neutrality – LDN) kao snažan mehanizam i  sredstvo za upravljanje i provođenja ciljeva Konvencije.

Konvencija definiše neutralnost degradacije zemljišta kao “stanje u kojem količina i kvaliteta zemljišnih resursa potrebnih za podržavanje funkcija i usluga ekosistema, kao i povećanje sigurnosti hrane ostaje stabilno ili se povećava u okviru određenih vremenskih i prostornih skala i ekosistema”.

Neutralnost degradacije zemljišta (LDN) je nova inicijativa koja za cilj ima zaustavljanje aktivnog gubitka zdravog zemljišta usljed njegove degradacije. Za razliku od ranijih pristupa, LDN postavlja za cilj upravljanje degradacijom zemljišta promovirajući dvosmjerni pristup mjera za izbjegavanje ili smanjivanje degradacije zemljišta, zajedno sa mjerama za okretanje toka (poništavanje efekata) ranije degradacije. Cilj je da se gubici uravnoteže vremenom, kako bi se postiglo stanje u kojem nema neto gubitka plodnog zemljišta do 2030. godine.

Bosna i Hercegovina se priključila LDN inicijativi pokazujući na taj način interes za za izbjegavanje ili smanjivanje degradacije zemljišta.

Očekujemo da će članovi Udruženje za proučavanje zemljišta u budućnost aktivnije radi na zaštiti zemljišta, promociji njegovih funkcija u eko sistemu i održivom upravljanju te podizanju svijesti o ovom važnom resursu. Tako je Udruženjem za proučavanje zemljišta/tla u Bosni i Hercegovini, u saradnji PPF u Sarajevu u septembru 2018. godine, organiziralo okrugli sto na temu „Zemljišni resursi Federacije Bosne i Hercegovine – stanje, izazovi i perspektive“ pri čemu su otvorena brojna pitanja za rješavanje iz oblasti zemljišta.

Više informacija o Svjetskom danu zemljišta možete pronaći na

http://www.fao.org/world-soil-day/en/ 

blog-image

Natura magazin, 30.11.2018.

Na konferenciji u Rimu 2013. godine jednoglasnom odlukom Organizacije za hranu i poljoprivredu, 5. decembar je proglašen Svjetskim danom tla. Nezamjenjivi su doprinosi zemljišta u proizvodnji hrane, održavanju kvalitete voda, energetskoj sigurnosti, ublažavanju procesa smanjenja biološke raznolikosti, te ublažavanju uticaja klimatskih promjena.

http://www.federalna.ba/bhs/vijest/257914/natura-magazin-30112018

Površine plodnog zemljišta na Zemlji su ograničene i ugrožene degradacijskim procesima i lošim upravljanjem te se kontinuirano smanjuju uslijed širenja urbaniziranih područja. Jačanjem svijesti o životno važnim ulogama tla potrebno je zaustaviti negativni trend kako bi se osigurala produktivnost tla u skladu s rastućim potrebama stanovništva. Potrebno je da prođe i do 1.000 godina da se formira jedan centimetar površinskog sloja zemljišta. Iako to znamo činimo malo ili nedovoljno da sprečimo njegovu degradaciju.

Naš pritisak na zemljište i neodrživa eksploatacija, kao i neadekvatno upravljanje ovim resursom doveli su do toga da smo ugrozili ovaj prirodni sistem.?

Gost magazina Natura RFBiH bio je pedolog, prof. dr. Hamid Čustović

Urednica i voditeljica Alma Helać.

Tekst je prenesen sa federalna.ba

Natura magazin, 30.11.2018. Objavljeno: 30.11.2018 12:32

 

blog-image

Organizacija okruglog stola o stanju zemljišta u BiH

Poljoprivredno-prehrambeni fakultet u Sarajevu, 26. septembra 2018. godine, organizirao je okrugli sto “Zemljišni resursi Federacije Bosne i Hercegovine – stanje, izazovi i perspektive”. Razmatrane su sljedeće teme: usitnjenost posjeda, iskustva i perspektive o komasacijama, stanje i problemi upravljanja državnim i zadružnim zemljištem s primjerima na lokalnom nivou, namjena i zaštita poljoprivrednog zemljišta s primjenom zakona i iskustava u praksi, zemljišne vrijednosti zemljišta i njenog značaja za prostorno planiranje, primjena dobrih praksi na uređenju degradiranih zemljišta – WOCAT-pristup i proces odlučivanja za širenje prakse održivog upravljanja zemljištem (SLM), te postojeće zakonodavstvo za zemljište i probleme u njenoj implementaciji. Uz ostale, na okruglom stolu, govorili su: prof. dr. Hamid Čustović (Poljoprivredno-prehrambeni fakultet Univerziteta u Sarajevu), prof. dr. Milenko Blesić (Poljoprivredno-prehrambeni fakultet Univerziteta u Sarajevu), doc. dr. Melisa Ljuša (Poljoprivredno-prehrambeni fakultet Univerziteta u Sarajevu), Stefan Schlingloff (FAO), doc. dr. Muhamed Bajrić (Šumarski fakultet Univerziteta u Sarajevu), mr. sc. Ejub Trako (Federalni zavod za agropedologiju), mr. sc. Amra Đurđević (Federalni zavod za agropedologiju), Dragica Tešić, dipl. ing. (Zavod za prostorno planiranje i urbanizam Tuzlanskog kantona), gospodin. sc. Marija Proleta (Općina Ravno) i Suada Hećimović, dipl. iur. (Općina Gradačac).

Predsjednik Udruženja za istraživanje zemljišta u BiH prof. dr. Hamid Čustović, redovni univerzitetski profesor, ukazuje na važnost okruglog stola, koji sledi glavne ciljeve FAO-a (Organizacija za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih nacija, sjedište u Rimu) i GEF-a (Globalni fond za okoliš, sa sedištem u Vašingtonu).

“Ovaj okrugli sto je otvorio brojna aktuelna pitanja iz oblasti zaštite i upravljanja zemljištem.

Učesnici su obogatili razmjenom iskustava s terena

Gospodin Sc. Ejub Trako, iz Federalnog zavoda za agropedologiju, smatra okrugli sto vrlo dobro organiziranim, ističući izlagane teme kao vrlo aktualne i dobro pripremljene.

“Pun pogodak. Mi stručnjaci iz oblasti pedologije, pa i poljoprivrede, općenito manje smo imali priliku da učestvujemo i iznesimo svoje impresije o dešavanjima u našoj oblasti. Sublimirajući utiske, mislim da veliki problemi stvaraju zahvaljujući veoma komplikovanom sistem BiH, i naravno FBiH, vrlo komplikovana zakonodavstva, koja, uzgred rečeno, na pojedinačnim dijelovima FBiH ne provodi ili se djelimično provodi. Može se reći da pojedine društvene zajednice tumače zakonsku, i podzakonsku, aktu kako im odgovara. Naravno da je učiniti ljude, ali ja zakonodavstvo svakako. “, smatra mr. sc. Trako.

Gospodin Sc. Marija Prolet, iz Općine Ravno, okrugli sto smatra početnim korakom o jasnom i glasnom iznošenju problema vezanih za upravljanje poljoprivrednim zemljištem, s kojim se susreću sve lokalne zajednice u Bosni i Hercegovini, podržavajući organizaciju sličnih budućih naučnih i ekspertskih diskusija. “Općina Ravno može biti primjer svima, jer smo pokazali da se voljom, trudom i intenzivnim višegodišnjim radom mogu postići vrhunski rezultati, i zadovoljstvo poljoprivrednih proizvođača, koji su adekvatnom komasacijom, i dobivenim okrupnjenim zemljištem, postali konkurentniji na tržištu “, zaključuje mr. sc. Proleta.

Okrugli sto su podržali: FAO, GEF i Udruženje pedologa BiH. Isti je održan u okviru FAO / GEF projekta “Podrška donošenju odluka o uključivanju i širenju prakse održivog upravljanja zemljištem”.

blog-image

Gubi li Bosna i Hercegovina tlo pod nogama?

Posmatrano s globalnog UN-ovog nivoa, zadatak svake zemlje je da zaustavi procese degradacije i gubitaka zemljišta i da ih do 2030. svede na nulu.

Naučna istraživanja Poljoprivredno-prehrambenog fakulteta (PPF) Univerziteta u Sarajevu pokazuju da su u FBiH trajno izgubljena najkvalitetnija poljoprivredna zemljišta, te da direktni gubici, samo za izgradnju naselja i infrastrukture od 2000. do 2012, iznose gotovo 65 kvadratnih kilometara. Samo na području Tuzlanskog kantona ima više od 55 kvadratnih kilometara tehnogenih pustinja, a identificirano je više od 650 divljih deponija, koje zauzimaju površinu od čak 80 kvadratnih kilometara, što je, primjerice, više od pola površine ukupne teritorije Sarajeva. Zajednički problem cijele FBiH je i erozija, odnosno hiljade registriranih klizišta, te nereguliran vodni režim u poplavnim područjima. FOTO3 Gubi li Bosna i Hercegovina tlo pod nogama? Da je BiH dio globalnih trendova u brizi za tlom, pokazuje i projekt Podrška u donošenju odluka za uključivanje i širenje praksi održivog upravljanja zemljištem, kojeg u FBiH provodi Poljoprivredno-prehrambeni fakultet Univerziteta u Sarajevu. Cilj projekta je da pomogne određenim općinama u definiranju i selekciji prioritetnih mjera zaštite i unapređenju zemljišta, što će doprinijeti ne samo sprečavanju degradacije već i revitalizaciji degradiranih površina, koje su brojne.

Daleko od birokratije

Pedolog prof. dr. Hamid Čustović, rukovodilac projekta, ukazuje na važnost ovog poduhvata, koji slijedi glavne ciljeve FAO-a (Organizacija za prehranu i poljoprivredu UN-a) i GEF-a (Globalni fond za okoliš), insistirajući na adekvatnom obrazovanju. “Edukacija, u prvom redu, općinskih službenika, zaduženih za zemljište i prostorno planiranje, jedan je od prioriteta projekta. Općine su prepoznale potrebu za ovakvim projektom i edukacijom u oblasti zaštite i upravljanja zemljištem, kojeg provodi Poljoprivredno-prehrambeni fakultet već dugi niz godina, kao i resorna ministarstva, od kojih se očekuje podrška u rješavanju brojnih problema u oblasti zemljišta, o kojima se rijetko i govori. Širenje dobrih praksi i mjera, u drugim lokalnim zajednicama, s istim ili sličnim problemima, jedna je od glavnih ideja projekta. U ovom projektu je, također, obuhvaćeno pitanje komasacije zemljišta, čija se provedba odvija na području općine Ravno”, kaže profesor Čustović. Na radionici održanoj 15. februara u Sarajevu na PPF-u, podršku projektu dao je i UNEP (Program za okoliš UN-a), čija predstavnica Amina Omićević vjeruje u budućnost projekta, jer se kroz njega traga za rješenjima problema direktno na terenu i kroz edukaciju lokalnog nivoa. FOTO1 Gubi li Bosna i Hercegovina tlo pod nogama? “Očuvanje bh. prirodnih resursa, uključujući i zemljište, trajnija je i kvalitetnija razvojna šansa, nego njihovo neodrživo iskorištavanje ili zanemarivanje. U tom smislu, i proces dostizanja neutralnosti degradacije zemljišta, u našoj zemlji, kroz rad s lokalnim zajednicama, daje nadu da će se upravljanje zemljištem shvatiti ozbiljno i da će se zaštiti zemljišta, kao ključnog resursa, posvećivati značajnija pažnja”, kaže Omićević. Uključivanje BiH u regionalne programe i projekte GEF-a donosi višestruku korist, kako jačanju međunarodne saradnje tako i u razmjeni iskustava, znanja, ali i tehnika i tehnologija, u procesima koji su vezani za održivo upravljanje zemljištem. Doc. dr. Senad Oprašić, koji je u ime Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH bio učesnik ovog sastanka, smatra da se kroz ovaj projekt pokazuje zrelost u ispunjavanju međunarodnih obaveza, te direktno jačaju ekspertska znanja u BiH i uključuje u provedbu GEF-ove strategije zaštite životne sredine i održivih razvojnih ciljeva.

Lokalni na putu ka EU

“Činjenica da su najbolji stručnjaci spremni da daju doprinos projektu predstavlja izvrsnu podlogu za jasno definiranje daljih kretanja u procesu održivog razvoja. Primjenom koncepta neutralne degradacije zemljišta, ovakve promjene i štete u budućnosti će se morati neutralisati i stvoriti uslovi da se degradirane površine rekultivišu, a trajno izgubljene površine nadoknade rekultivacijom. Posmatrano s globalnog UN-ovog nivoa, zadatak svake zemlje je da zaustavi procese degradacije i gubitaka zemljišta i da ih do 2030. svede na nulu”, kaže Oprašić. Općine na koje je projektom stavljen akcent suočene su s najvećim problemima degradacije zemljišta. Na području TK-a to su Gradačac, Gračanica, Sapna, Živinice, Kalesija, Srebrenik, Banovići, Kladanj i Grad Tuzla. Dragica Tešić, direktorica Zavoda za prostorno planiranje i urbanizam, koji djeluje u okviru Ministarstva prostornog uređenja i zaštite okolice TK-a, ističe da je učešće Zavoda u projektu važno. FOTO2 Gubi li Bosna i Hercegovina tlo pod nogama? “S obzirom na to da se radi uglavnom o zahvatima u prostoru, odnosno projektima za čije rješavanje su potrebna značajna sredstva, neophodno je zajedničko angažovanje svih aktera u procesu, od lokalne zajednice do državnog nivoa. U konačnici, svi će imati koristi”, kaže Tešić. U narednoj fazi projekta u općinama TK-a, koje su izradile Kartu upotrebne vrijednosti zemljišta, kao osnovnu podlogu za prostorno planiranje i usmjeravanje održivog načina korištenja zemljišta, provest će se analiza problema i selekcija prioriteta za rješavanja odgovarajućih mjera. “Rezultat cijelog procesa treba biti odabir prioritetnih projekata i idejnih rješenja na općinskom, međuopćinskom, kao i regionalnom nivou, za potencijalnu aplikaciju i finansiranje, od domaćih i međunarodnih finansijskih institucija”, zaključuje Čustović. Ministarstvo okoliša i turizma FBiH priprema izradu Federalne strategije zaštite okoliša za desetogodišnji period (od 2019. do 2029), najavljuje doc. dr. Mehmed Cero, pomoćnik ministra za okoliš u ovom ministarstvu. “Zemljište kao komponenta okoliša, a istovremeno strateški najvažniji prirodni resurs, ima baznu ulogu u tom strateškom dokumentu. Ovaj projekt će nam pomoći da to uradimo na najbolji način”, kaže Cero. Izvor: Oslobodjenje.ba