Contact to us
blog-image

JRC_IES Report

Link za preuzimanje publikacije (doi:10.2788/36675 (pdf)): http://udruzenje-pedologa.ba/wp-content/uploads/2018/05/JRS_Resulovic_radovi-1.pdf

U proteklom desetljeću zaštita tla postaje prepoznata kao važna ekološka tema. Broj skorijih tematskih konferencija o tlu odražava zabrinutost naučne zajednice da naglasi prijetnje i nametne adekvatne mjere zaštite i očuvanja tla. Postoji zajednički konsenzus među naučnicima, da je tlo doista vitalni prirodni resurs. Održiva upotreba tla i zaštita tla su od vitalnog značaja za čovječanstvo. Nažalost, tu činjenicu još uvijek u potpunosti ne prepoznaju javnost, političari i donositelji odluka.

Zapadni Balkan i cijela jugoistočna Europa se karakteriziraju diverzitetom geomorfoloških uslova. Matični supstrat i reljef u kombinaciji s alpskim, kontinentalnim i mediteranskim klimatskim područjima u najvećoj mjeri određuju procese pedogeneze i degradacije tla. Postoji široka raznolikost tipova tla prisutnih u ovom području. Popis tipova tla mogao bi započeti od dubokih i plodnih vojvođanskih černozema do plitkih rendzina i rankera u planinskoj Bosni, preko glejnih tla Hrvatske i saliniziranih tla Makedonije. Tla ovih područja se suočavaju s brojnim mogućim prijetnjama koje su prekogranične i tako moraju biti i aktivnosti zaštite tla.

Nauka o tlu i razmijena znanja imaju bogatu prošlost u ovom području. Mnogi naučnici i profesori, koji su proučavali i istraživali tlo, svoje su znanje prenijeli na mlađe generacije. Regionalne konferencije predstavljaju priliku da se mlađi naučnici okupljaju, potiču na rad i interakciju s izgledima prekograničnog znanstvenog rada.

Konferencije o Nauci o tlu trebale bi biti samo prekretnice, prilike za predstavljanje istraživačkih aktivnosti, upoznavanje i potvrdu rezultata istraživanja. One nude mogućnost za raspravu o problemima i planiranju zajedničkih istraživačkih aktivnosti. Osim toga, konferencije imaju važan javni utjecaj. One podižu svijest javnosti i privlače pažnju političara i donositelja odluka.

Konferencija “Soil Protection Activities and Soil Quality Monitoring in South Eastern Europe” održana u Sarajevu kao zajednička akcija „Udruženje za proučavanje tla/zemljišta u Bosni i Hercegovini“ i „Pedološkog društva Slovenije (PDS)“. Glavni ciljevi konferencije su bili preispitivanje aktivnosti zaštite tla i praćenja kvaliteta tla u jugoistočnoj Europi, uključujući istraživačke aktivnosti, izvješća o projektu, vodiče dobre prakse i različite metodologije i strategije praćenja. Poseban naglasak stavljen je na ekološke i tehničke funkcije tla, mjere sanacije i rekultivacije, prikupljanja i obrade podataka, politika zaštite tla, kvaliteta tla i pitanja upravljanja resursima tla na regionalnoj razini. Konferencija je bila prilika da se ključne regionalne istraživačke institucije prezentiraju aktivnosti i postignuća u oblasti.

Ova publikacija predstavlja izbor konferencija koje su pripremili autori iz zemalja jugoistočne Europe i gostujući doprinosi iz Austrije, Slovenije i Sirije.

blog-image

IX Kongres Udruženje za proučavanje zemljišta u BiH

„Zaštita zemljišta kao faktora održivog razvoja ruralnih područja i unaprjeđivanja životne sredine“

U Mostaru je od 23. do 25. novembra/studenog 2015. godine održan IX Kongres Udruženje za proučavanje zemljišta/tla u Bosni i Hercegovini. Na kongresu je predstavljeno preko 20 usmenih izlaganja i 26 postera vezanih za tematiku tla, autora iz Hrvatske, Srbije, Slovenije, Crne Gore, Belgije, Austrije, Švicarske, Alžira, te Bosne i Hercegovine.
Naročito je važno istaknuti cijenjene naučnike iz ove oblasti koji će imati uvodna izlaganja među kojima su profesor Winfried E.H. Blum (Institute of Soil Research, University of Natural Resources and Life Sciences (BOKU, Beč)), Dr. Luca Montanarella, European Commission- Joint Research Centre, Institute of Environment and Sustainability, Ispra.

Međunarodna organizacija Ujedinjeni narodi je proglasila 2015. godinu Svjetskom godinom zemljišta/tla. Tim povodom Udruženje za proučavanje zemljišta/tla u BiH nastoji ukazati na nedovoljan nivo zaštite tla, podići svijest o ovom važnom prirodnom resursu, te doprinijeti unaprjeđenju životne sredine, organizacijom jednog ovakvog međunarodnog događaja po prvi puta nakon sticanja nezavisnosti Bosne i Hercegovine.

Tim povodom je održan IX Kongres na temu: „Zaštita zemljišta kao faktora održivog razvoja ruralnih područja i unaprjeđivanja životne sredine“.

Knjigu apstrakata preuzmite na slijedećem linku

blog-image

Message on world day to combat desertification

Land degradation and desertification undercut human rights, starting with the right to food. Nearly 1 billion people lack adequate nutrition, and those living off degraded areas are among the most affected. Their situation could worsen if land degradation, as projected, reduces global food production by 12 per cent by 2035.

Food security is also impacted by the decline in water resources. Due to land degradation there is less water and snow being stored in the ground. In 10 years, two out of every three people in the world could be living under stressed water conditions.

We degrade 12 million hectares of productive land every year – an area the size of Benin or Honduras. More than half our farmland is degraded, and only 10 per cent is improving. About 500 million hectares could be restored cost-effectively, rather than being abandoned. If we do not change how we use our land, we will have to convert an area the size of Norway into new farmland every year to meet future needs for food, freshwater, biofuels and urban growth. This would cause deforestation and other negative environmental impact.

The threat does not stop there. Through land degradation and other inappropriate land use, we release about a quarter of the greenhouse gases warming the planet. Climate change and unsustainable land use, particularly by agriculture, are contributing to the decline of freshwater resources in all regions of the world. As a consequence, global food production is projected to fall by 2 per cent every decade.

A world where all rights to food, water and human security are guaranteed is possible. But we need to change course and start securing every hectare of land that can provide food or freshwater. Land is a renewable resource, but only if we invest in land degradation neutrality, which has been proposed by United Nations Member States for the post-2015 development agenda. We must avoid degrading more land and, at the same time, rehabilitate all the degraded land that we can. Then, we will also be able to make rapid steps towards controlling climate change.

Our lives and civilizations depend on the land. Let us invest in healthy soils to secure our rights to food and freshwater.

blog-image

Message of Monique Barbut Executive Secretary

Message of Monique Barbut  Executive Secretary, UN Convention to Combat Desertification  On the occasion of World Day to Combat Desertification  17 June 2015

When a plate of food is served in front of you, what comes to mind? Few of us actually think about it, but it is the endpoint of a long and complex process. As we bite down, we hardly think about the rice stalks in the fields, the animals grazing or the potatoes in the ground. Nor do we stretch our minds to the land that sustains all life and health.

The land nourishes the grains, legumes, vines and trees. Without it, there is only an empty plate. The land is a dense mass of life-giving soil carbon, water and billions of organisms. To feed generations gone by, we have cleared 70% of its grasslands, 50% of the savannahs and 45% of its temperate forest. We treat these resources like disposable goods. We degrade the land through unsustainable farming and walk away when it cannot produce anymore.

Today, one third of previously fertile farmland lies abandoned. With a population of 9.6 billion expected by 2050, we will need to clear 3 million hectares of new land every year, on average. We are heading towards a tipping point.

Sustainable land management (SLM) and actions to reclaim degraded land can strengthen the foundation of food security. They restore and maintain the carbon, water and organisms in the land and soil that are crucial for plant health.

Some fear a move to SLM, because they think it causes lower yields. On the contrary, SLM practices used in parts of Burkina Faso increased harvests by four times. The water table rose by nearly 10 meters. Spreading sustainable land use practices on a large-scale in China’s Loess Plateau resulted in nearly double the grain production. Plus, we can rely on sustainable farming indefinitely – it is not weakening the foundations.

Spreading sustainable land use practices and restoring the land is not up to the world’s farmers alone. We all have a role in it. At the very least, we need to ensure they are earning enough from what they produce to invest back into the land to keep it fertile into the future.

The post-2015 development agenda is just around the corner. This September, countries will decide on the priorities for sustainable development. Land and its sustainable management are included, and need to be at the forefront of countries’ priorities. The UNCCD is developing the goal of Land Degradation Neutrality to promote actions that will enable us, as a global community to get to the point where we are not losing more fertile land than we are reclaiming back to health.

Sustainable development depends on having a solid foundation of food and water security. Let’s think about where our lunches come from, and campaign for fertile land.

On this World Day to Combat Desertification, join the UNCCD’s actions to recover all the degraded land we can. We are working with a growing force of communities, NGOs, business and governments committed to becoming the generation of sustainable land stewards. For every meal, you must pay the bill. Let’s invest enough so we can all eat.

blog-image

Julia Roberts supports Save Our Soils

Dear Save Our Soils friends,

We are proud and delighted to inform you that Julia Roberts is supporting our joint campaign !

Last week, the Hollywood actress became the latest “Soilebrity” to help support the campaign and is following in the footsteps of other respected names, including the Dalai Lama, former Bishop Desmond Tutu, activist Vandana Shiva and conservationist Douglas Tompkins.

As I am sure you would agree, the photo of Julia holding the sign will be very effective in getting our message across to the broad public. We therefore ask you, as a committed Save Our Soils partner to share the image on your Facebook page, Twitter and LinkedIn. Enclosed find the necessary campaign image. Please link it to www.saveoursoils.com.

Just a quick reminder, we are currently encouraging as many people as possible to “ like” the Save Our Soils Facebook page (via the saveoursoil.com website) since each ‘like’ will release €5 from the Save Our Soils Fund, enough to save 500m² of fertile soil. By sharing her picture, Julia Roberts is not only encouraging consumers to join the campaign but also to buy soil friendly, sustainably farmed products.

blog-image

Poslednji pozdrav ispred Udruženja za proučavanje zemljišta/tla u Bosni i Hercegovini

Poštovani,
Mihovil Vlahinić, istaknuti naučni radnik i redovni član Akademije nauka i umjetnosti BiH, redovni profesor Poljoprivrednog fakulteta u Sarajevu, više nije među nama. U posljednjih nekoliko godina izgubili smo tri barda i ogromna autoriteta iz oblasti zemljišta: Prof. Jusufa Kurtovića iz Mostara, Prof. Emeritusa Husniju Resulovića i na kraju Akademika Vlahinića. Za sve nas koji smo ih poznavali to je nenadoknadiv gubitak, ali i inspiracija da dotaknemo zvijezde koje su oni doticali. Akademik Vlahinić se posebno isticao ne samo svojom neupitnom naučnom i stručnom erudicijom nego i svojim posebnim ljudskim i pedagoškim osobinama.
Životni put i biografija Akademika Vlahinića izuzetno je bogata kako u oblasti nauke, tako i u oblasti pedagoškog rada. Naučno-istraživačku aktivnost akademik Vlahinić je usmjerio na zasnivanje eksperimentalnih polja iz oblasti drenaže teških zemljišta, vodne erozije tla, navodnjavanja i vodnog bilansa tla, te na saradnju s poljoprivrednim i vodoprivrednim organizacijama.
Odnos voda-tlo-biljka bili su oduvijek predmet njegovog posebnog interesovanja. Na prostoru bivše države akademik Vlahinić je bio jedan od najcjenjenijih naučnih radnika iz oblasti uređenja zemljišta i agrohidrologije općenito. Njegovoj inovativnosti u mnogome su doprinijele njegove dvije specijalizacije i to jedna iz navodnjavanja u Italiji, a druga iz hidromelioracija u Francuskoj. Akademik Vlahinić je razvio dugoročnu saradnju s američkim istraživačkim institucijama kroz zajedničke, visoko ocijenjene projekte uspostavom lizimetriskih stanica u Mostaru i Popovom polju koje su u toku rata ljudskim nemarom i ohološću potpuno razorene. Kao poliglota koji se aktivno služio sa tri strana jezika i vrijeme u kojemu je radio davali su mu veliku prednost u odnosu na mnoge druge naučne radnike iz ove oblasti. Maksima akademika Vlahinića je bila da nove tehnologije i nove racionalne postupke korištenja vode u poljoprivredi treba provjeriti u lokalnim ambijentalnim uslovima, jer gotovo u svemu manje vrijede propisi nego pokusi (Quint. II, 5, 15).
U ovom obraćanju želimo da vam skrenemo pažnju na njegovo djelo napisano u vidu monografije pod naslovom „Poljoprivredno-melioraciona i agrohidrološka monografija Popova polja“ u izdanju ANU BiH.
U ovome djelu akademik Vlahinić navodi da od postanka civilizacije pa sve do danas, poplave, mokrine, suše, viškovi i manjkovi vode bili su stalni pratilac čovjekove borbe za opstanak. Sve navedene pojave bez obzira kako ih zvali predstavljaju ograničavajući faktor stabilne poljoprivredne proizvodnje. Zbog toga je poljoprivredna proizvodnja u uslovima neregulisanog vodnog režima nekog područja podložna stalnim oscilacijama. Optimalni vodni režim tla je najsigurniji i najkraći put do stabilizacije poljoprivredne proizvodnje. To se posebno odnosi na zemljišta područja Hercegovine. Mjere i metode ostvarivanja ovih ciljeva kroz istoriju bile su različite.
Područje hercegovačkog krša bilo je predmet proučavanja mnogih autora kod nas, međutim ovako sveobuhvatan pristup ovoj problematici do sada nije bio poznat. Akademik Vlahinić je ovom knjigom u obliku monografije najbolje do sada prišao problemu višenamjenskog korištenja vodnog, bogastva krša i u okviru tog racionalnom korištenju zemljišta, kroz primjer i analizu poljoprivredno melioracione i agrohidrološke problematike „svog“ Popovog polja.
Ovo djelo ima višeznačan karakter i to prije svega historijski, naučni i emocionalni. Historijska slika stanja vraća nas u ne tako davnu prošlost i etapno podsjeća na graditeljsku i ljudsku želju da promijeni i poboljša teške uslove života na posnoj zenlji za sebe i cijelu zajednicu. Naučni aspekt osvjetljava značaj osmatranja i istraživanja u hidrologiji i sve nas podučava savremenom konceptu agrohidrološke problematike. Emocionalni karakter ove knjige podsjeća nas na političku historiju ovoga kraja gdje je vođenjem neadekvatne agrarne i općenito razvojne politike ruralnih područja došlo do deagrarizacije i eksodusa stanovništva bez obzira na prividno stvorene pretpostavke za povoljnije bavljenje poljoprivredom. Emocionalni karakter knjizi daje autorov entuzijazam i želja da se oduži i zahvali svojim korjenima. Pisana jasnim i pristupačnim stilom, ukrašena velikim brojem mudrih izreka i maxima o vodi zemlji i njenim ljudima, uz bogatu grafičku i foto dokumentaciju ova knjiga ima poseban značaj i biće dragocjeni izvor podataka i saznanja svim budućim istraživačima fenomenologije ovoga kraja.
O ostalim dostignućima u nauci i edukativnom radu akademika Vlahinića može se govoriti veoma dugo i naširoko, ali to ovom prilikom nije moguće. Ostaje nam jedino da izrazimo našu zahvalnost i duboko poštovanje što smo poznavali i bili saradnici velikog naučnika, dragog profesora, mentora i čovjeka akademika Mihovila Vlahinića. Neka počiva u Božijem miru i neka mu je vječna slava i hvala.
Ispred Udruženja za proučavanje tla/zemljišta u Bosni i Hercegovini
Prof. Dr Hamid Čustović Predsjednik Udruženja

  • Sarajevo, 12.06.2015.