Contact to us
blog-image

5. decembar – Svjetski dan zemljišta

Rast populacije, gubitak ekološke i ekonomske produktivnosti zemljišta, te klimatske promjene podigli su svijest i zabrinutost međunarodne zajednice za zemljište. S tim u vezi, posebno treba istaći Konvenciju Ujedinjenih nacija za borbu protiv desertifikacije/degradacije (UNCCD) (eng. United Nations Framework Convention on Climate Change) koja je nastala 1992. godine na Zemaljskom samitu (Konferencija Ujedinjenih nacija o okolišu i razvoju) u Riju, gdje je postignut konsenzus o usvajanju Agende 21. Odlučeno je da se pitanju suzbijanja dezertifikacije i ublažavanje posljedica suše posveti posebna Konvencija, te je u Parizu, 17.06.1994. godine usvojena UNCCD. UNCCD konvenciju je do sada ratifikovalo 186 zemalja. 140 zemalja izjasnilo se da je pogođeno procesom dezertifikacije/degradacije zemljišta. Cilj Konvencije je da osigura dugoročnu posvećenost zemalja članica prema zahtjevima Konvencije kroz zakonski obavezujuće dokumente.

Na osnovu Odluke 3/COP 8, zemlje članice UNCCD-a su 2007. godine usvojile „10-godišnju Strategiju za poboljšanje provedbe Konvencije (2008-2018.)“. Ključni instrumenti za implementaciju UNCCD konvencije su nacionalni akcioni planovi. BiH je, kao potpisnica Konvencije, pripremila Nacionalni akcioni plan (NAP BiH), te se tako priključila borbi za suzbijanje dezertifikacije/degradacije zemljišta.

U septembru 2015. godine, Generalna Skupština Ujedinjenih nacija usvojila je “Agendu za održivi razvoj 2030”, koja obuhvata 17 ciljeva održivog razvoja (eng. Sustainable Development Goals – SDG) i 169 podciljeva. SDG 15 podstiče zemlje da zaštite, obnove i promoviraju održivo korištenje kopnenih ekosistema, da upravljaju šumama na održiv način, da se bore protiv dezertifikacije, kao i da zaustave i obrnu smjer degradacije zemljišta i zaustave gubitak biološke raznolikosti.

Na UNCCD COP 12 (eng. The Conference of the Parties – COP), održanoj u Ankari, Turska, u oktobru 2015. godine sa velikim entuzijazmom prihvaćen je SDG cilj 15.3 i koncept Neutralnosti zemljišne degradacije (eng. Land Degradation Neutrality – LDN) kao snažan mehanizam i  sredstvo za upravljanje i provođenja ciljeva Konvencije.

Konvencija definiše neutralnost degradacije zemljišta kao “stanje u kojem količina i kvaliteta zemljišnih resursa potrebnih za podržavanje funkcija i usluga ekosistema, kao i povećanje sigurnosti hrane ostaje stabilno ili se povećava u okviru određenih vremenskih i prostornih skala i ekosistema”.

Neutralnost degradacije zemljišta (LDN) je nova inicijativa koja za cilj ima zaustavljanje aktivnog gubitka zdravog zemljišta usljed njegove degradacije. Za razliku od ranijih pristupa, LDN postavlja za cilj upravljanje degradacijom zemljišta promovirajući dvosmjerni pristup mjera za izbjegavanje ili smanjivanje degradacije zemljišta, zajedno sa mjerama za okretanje toka (poništavanje efekata) ranije degradacije. Cilj je da se gubici uravnoteže vremenom, kako bi se postiglo stanje u kojem nema neto gubitka plodnog zemljišta do 2030. godine.

Bosna i Hercegovina se priključila LDN inicijativi pokazujući na taj način interes za za izbjegavanje ili smanjivanje degradacije zemljišta.

Očekujemo da će članovi Udruženje za proučavanje zemljišta u budućnost aktivnije radi na zaštiti zemljišta, promociji njegovih funkcija u eko sistemu i održivom upravljanju te podizanju svijesti o ovom važnom resursu. Tako je Udruženjem za proučavanje zemljišta/tla u Bosni i Hercegovini, u saradnji PPF u Sarajevu u septembru 2018. godine, organiziralo okrugli sto na temu „Zemljišni resursi Federacije Bosne i Hercegovine – stanje, izazovi i perspektive“ pri čemu su otvorena brojna pitanja za rješavanje iz oblasti zemljišta.

Više informacija o Svjetskom danu zemljišta možete pronaći na

http://www.fao.org/world-soil-day/en/ 

blog-image

Natura magazin, 30.11.2018.

Na konferenciji u Rimu 2013. godine jednoglasnom odlukom Organizacije za hranu i poljoprivredu, 5. decembar je proglašen Svjetskim danom tla. Nezamjenjivi su doprinosi zemljišta u proizvodnji hrane, održavanju kvalitete voda, energetskoj sigurnosti, ublažavanju procesa smanjenja biološke raznolikosti, te ublažavanju uticaja klimatskih promjena.

http://www.federalna.ba/bhs/vijest/257914/natura-magazin-30112018

Površine plodnog zemljišta na Zemlji su ograničene i ugrožene degradacijskim procesima i lošim upravljanjem te se kontinuirano smanjuju uslijed širenja urbaniziranih područja. Jačanjem svijesti o životno važnim ulogama tla potrebno je zaustaviti negativni trend kako bi se osigurala produktivnost tla u skladu s rastućim potrebama stanovništva. Potrebno je da prođe i do 1.000 godina da se formira jedan centimetar površinskog sloja zemljišta. Iako to znamo činimo malo ili nedovoljno da sprečimo njegovu degradaciju.

Naš pritisak na zemljište i neodrživa eksploatacija, kao i neadekvatno upravljanje ovim resursom doveli su do toga da smo ugrozili ovaj prirodni sistem.?

Gost magazina Natura RFBiH bio je pedolog, prof. dr. Hamid Čustović

Urednica i voditeljica Alma Helać.

Tekst je prenesen sa federalna.ba

Natura magazin, 30.11.2018. Objavljeno: 30.11.2018 12:32

 

blog-image

Organizacija okruglog stola o stanju zemljišta u BiH

Poljoprivredno-prehrambeni fakultet u Sarajevu, 26. septembra 2018. godine, organizirao je okrugli sto “Zemljišni resursi Federacije Bosne i Hercegovine – stanje, izazovi i perspektive”. Razmatrane su sljedeće teme: usitnjenost posjeda, iskustva i perspektive o komasacijama, stanje i problemi upravljanja državnim i zadružnim zemljištem s primjerima na lokalnom nivou, namjena i zaštita poljoprivrednog zemljišta s primjenom zakona i iskustava u praksi, zemljišne vrijednosti zemljišta i njenog značaja za prostorno planiranje, primjena dobrih praksi na uređenju degradiranih zemljišta – WOCAT-pristup i proces odlučivanja za širenje prakse održivog upravljanja zemljištem (SLM), te postojeće zakonodavstvo za zemljište i probleme u njenoj implementaciji. Uz ostale, na okruglom stolu, govorili su: prof. dr. Hamid Čustović (Poljoprivredno-prehrambeni fakultet Univerziteta u Sarajevu), prof. dr. Milenko Blesić (Poljoprivredno-prehrambeni fakultet Univerziteta u Sarajevu), doc. dr. Melisa Ljuša (Poljoprivredno-prehrambeni fakultet Univerziteta u Sarajevu), Stefan Schlingloff (FAO), doc. dr. Muhamed Bajrić (Šumarski fakultet Univerziteta u Sarajevu), mr. sc. Ejub Trako (Federalni zavod za agropedologiju), mr. sc. Amra Đurđević (Federalni zavod za agropedologiju), Dragica Tešić, dipl. ing. (Zavod za prostorno planiranje i urbanizam Tuzlanskog kantona), gospodin. sc. Marija Proleta (Općina Ravno) i Suada Hećimović, dipl. iur. (Općina Gradačac).

Predsjednik Udruženja za istraživanje zemljišta u BiH prof. dr. Hamid Čustović, redovni univerzitetski profesor, ukazuje na važnost okruglog stola, koji sledi glavne ciljeve FAO-a (Organizacija za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih nacija, sjedište u Rimu) i GEF-a (Globalni fond za okoliš, sa sedištem u Vašingtonu).

“Ovaj okrugli sto je otvorio brojna aktuelna pitanja iz oblasti zaštite i upravljanja zemljištem.

Učesnici su obogatili razmjenom iskustava s terena

Gospodin Sc. Ejub Trako, iz Federalnog zavoda za agropedologiju, smatra okrugli sto vrlo dobro organiziranim, ističući izlagane teme kao vrlo aktualne i dobro pripremljene.

“Pun pogodak. Mi stručnjaci iz oblasti pedologije, pa i poljoprivrede, općenito manje smo imali priliku da učestvujemo i iznesimo svoje impresije o dešavanjima u našoj oblasti. Sublimirajući utiske, mislim da veliki problemi stvaraju zahvaljujući veoma komplikovanom sistem BiH, i naravno FBiH, vrlo komplikovana zakonodavstva, koja, uzgred rečeno, na pojedinačnim dijelovima FBiH ne provodi ili se djelimično provodi. Može se reći da pojedine društvene zajednice tumače zakonsku, i podzakonsku, aktu kako im odgovara. Naravno da je učiniti ljude, ali ja zakonodavstvo svakako. “, smatra mr. sc. Trako.

Gospodin Sc. Marija Prolet, iz Općine Ravno, okrugli sto smatra početnim korakom o jasnom i glasnom iznošenju problema vezanih za upravljanje poljoprivrednim zemljištem, s kojim se susreću sve lokalne zajednice u Bosni i Hercegovini, podržavajući organizaciju sličnih budućih naučnih i ekspertskih diskusija. “Općina Ravno može biti primjer svima, jer smo pokazali da se voljom, trudom i intenzivnim višegodišnjim radom mogu postići vrhunski rezultati, i zadovoljstvo poljoprivrednih proizvođača, koji su adekvatnom komasacijom, i dobivenim okrupnjenim zemljištem, postali konkurentniji na tržištu “, zaključuje mr. sc. Proleta.

Okrugli sto su podržali: FAO, GEF i Udruženje pedologa BiH. Isti je održan u okviru FAO / GEF projekta “Podrška donošenju odluka o uključivanju i širenju prakse održivog upravljanja zemljištem”.

Поносно покреће Вордпрес | Тема: Spiko од Spicethemes